| Hoćeš li da nasmeješ Boga? |
| piše: Peter Barat, dipl. ing. maš. | |||||||
|
Talent, obrazovanje, tehnološki razvoj
Model Mars-Rovera, automatskog marsovskog vozila Mnogi veliki istraživači--prognozeri (Džon Forester, Vjačeslav Jegorov i drugi) došli su do zaključka prema kom Rusiji i nerazvijenim zemljama preti kolaps ekonomije, sa smanjenjem stanovništva, naglim padom kvaliteta života i raspadom industrije u periodu do 2050. godine, ukoliko se stvari budu odvijale po inerciji kao do sada. To je realan scenario ako se ne uvedu određene ekonomske korekcije. Neke od njih su: -- ekonomski rast privrede nerazvijenih država ne sme za podlogu imati samo rast cena vlastitih sirovina, jer je to ekonomski mehur koji može svakog časa da prsne; -- biće potreban proboj u postindustrijsko društvo zasnovano na tehnološkim inovacijama, tj. na ekonomiji znanja, a ne na jeftinoj radnoj snazi. U suprotnom, sva naša proizvodnja ostaće nekonkurentna. Jer zemlje sa stručno osposobljenim kadrovima imaju daleko veću šansu u svetskoj podeli rada u novim industrijskim granama koje su trenutno u razvoju. U tom cilju svi teoretičari preporučuju da umesto da i dalje smatramo inovacije hobijem pojedinaca, inoviranje mora postati stil rada, života, razvoja i poslovanja, naročito u industrijskom sektoru (neki tu ubrajaju i bankarsku industriju). Ali, ovaj njihov zaključak je u osnovi pogrešan, jer proizilazi iz nerazumevanja prirode inovativnog, pronalazačkog rada. On nije hobi pojedinaca, niti je rutinski posao, pa se ni ne može planirati, niti forsirati od strane poslovodstva. Pronalazaštvo je težak, mukotrpan ali plemeniti posao talentovanih pojedinaca i spada u kategoriju umetnosti. Niko se nije ujutru probudio i rekao -- od danas bih mogao da se bavim pronalazaštvom. Ideje se rađaju u trenucima inspiracije, baš kao i kod pesnika, na primer. Kompjuter pri tom samo olakšava, ubrzava obradu čovekove ideje, tj. teksta ili crteža, ali ne i njen nastanak. Prema Rubinštajnu, talent je samo mali procenat uspeha, sve ostalo je višemesečni ili višegodišnji rad koji zahteva istrajnost, a naročito praktičnost: treba težiti samo dostižnim ciljevima. U protivnom, pronalazači počinju da "lebde". Ljudi gube strahovito vreme, čitav život i zdravlje. Neki su upropastili i sebe i porodicu. Postoji izreka koja kaže: "Ako ne možeš da ga prodaš, nemoj da ga istražuješ". Naveo bih samo tri velika problema koji muče čovečanstvo jer su izmakli kontroli naučnika, a još su daleko od konačnog rešenja: -- radioaktivno zračenje (Černobil će nas još dugo "usrećivati" svojim zračenjem; do ovog incidenta je došlo jer sistem instrumenata za nadzor reaktora nije bio čak ni na nivou našeg instituta u Vinči); -- aero zagađenje (automobilski i avionski saobraćaj i drugo); -- automati za istraživanje drugih planeta; čovek pokušava veštačkom inteligencijom da premosti veliki jaz između automata koji je sposoban da reaguje samo na poznato okruženje i čoveka koji je sposoban da reaguje i na nepoznato okruženje. Velike i moćne kompanije planirano ulažu velike napore u rešavanje ovih problema, ali zadovoljavajućih rešenja još nema. Duhovita američka izreka kaže: "Ako hožeš da nasmeješ Boga, ispričaj mu svoje planove". Rešenje navedenih planova čeka svoje pronalazače, koji ne moraju nužno biti zaposleni u tim kompanijama, ali moraće imati fakultetsko obrazovanje, zbog složenosti problema. Pri tom valja imati u vidu konstataciju gospođe Srbijanke Turajlić, profesora Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu: "Naši studenti predugo studiraju. Studiranje je preopterećeno. Studije tehnike nude mnogo više aktivnosti nego što je sutra potrebno za rad. Problem je što školujemo naučnike, ali ne i stručnjake". Društvo koje želi tehnološki razvoj mora voditi brigu o talentima. Mora postojati način da se talent kanališe, kako se ne bi protraćio.
Prema američkom hemičaru, nobelovcu, Džordžu Olahu, dobro i svakom pristupačno fakultetsko obrazovanje je najbolja investicija. Za nove industrijske grane u razvoju potrebni su akademski obrazovani ljudi.
 
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."Noviji tekstovi iz ove rubrike:
Stariji tekstovi iz ove rubrike:
|
Najnovije
Dokle će nam Dudova šuma ostati pluća grada?Govoreći o šumama, Subotica ima ne samo njih ... |
Najlepši delovi šuma na pesku** Često se govori da mi stanovnici severne ... |
Natura i Emerald** Koncept i praksa zaštite prirode se u ... |
Još jedno umiruće panonsko jezeroKelebijsko je najstarije vodeno telo okoline grada, voda ... |
Story
Tiha noć, sveta noć** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav... |
Subotica na markama** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom... |
Szüreti szabályokElmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés... |
A kertészsor sor(s)aKertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb... |
Relax
HatékonyságEgy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn... |
E, to kod nas ne možeDogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj... |
A helyes táplálkozásrólMi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé... |
Policajac kaznio policajca - samog sebePrema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst... |
© 2009. DIURNARIUS
Impressum













Model Mars-Rovera, automatskog marsovskog vozila















