Hoćeš li da nasmeješ Boga?
piše: Peter Barat, dipl. ing. maš.   

Talent, obrazovanje, tehnološki razvoj

 
Mars RoverModel Mars-Rovera, automatskog marsovskog vozila
 
Vredne su pažnje reči upozorenja matematičara Georgija Malinjeckog, zamenika direktora moskovskog Instituta za primenjenu matematiku u moskovskom dnevnom listu "Izvestija" (iako su objavljene pre nekih godinu dana!):

Mnogi veliki istraživači--prognozeri (Džon Forester, Vjačeslav Jegorov i drugi) došli su do zaključka prema kom Rusiji i nerazvijenim zemljama preti kolaps ekonomije, sa smanjenjem stanovništva, naglim padom kvaliteta života i raspadom industrije u periodu do 2050. godine, ukoliko se stvari budu odvijale po inerciji kao do sada.

To je realan scenario ako se ne uvedu određene ekonomske korekcije. Neke od njih su:

-- ekonomski rast privrede nerazvijenih država ne sme za podlogu imati samo rast cena vlastitih sirovina, jer je to ekonomski mehur koji može svakog časa da prsne;

-- biće potreban proboj u postindustrijsko društvo zasnovano na tehnološkim inovacijama, tj. na ekonomiji znanja, a ne na jeftinoj radnoj snazi.

U suprotnom, sva naša proizvodnja ostaće nekonkurentna. Jer zemlje sa stručno osposobljenim kadrovima imaju daleko veću šansu u svetskoj podeli rada u novim industrijskim granama koje su trenutno u razvoju.

U tom cilju svi teoretičari preporučuju da umesto da i dalje smatramo inovacije hobijem pojedinaca, inoviranje mora postati stil rada, života, razvoja i poslovanja, naročito u industrijskom sektoru (neki tu ubrajaju i bankarsku industriju).

Ali, ovaj njihov zaključak je u osnovi pogrešan, jer proizilazi iz nerazumevanja prirode inovativnog, pronalazačkog rada. On nije hobi pojedinaca, niti je rutinski posao, pa se ni ne može planirati, niti forsirati od strane poslovodstva.

Pronalazaštvo je težak, mukotrpan ali plemeniti posao talentovanih pojedinaca i spada u kategoriju umetnosti. Niko se nije ujutru probudio i rekao -- od danas bih mogao da se bavim pronalazaštvom.

Ideje se rađaju u trenucima inspiracije, baš kao i kod pesnika, na primer. Kompjuter pri tom samo olakšava, ubrzava obradu čovekove ideje, tj. teksta ili crteža, ali ne i njen nastanak.

Prema Rubinštajnu, talent je samo mali procenat uspeha, sve ostalo je višemesečni ili višegodišnji rad koji zahteva istrajnost, a naročito praktičnost: treba težiti samo dostižnim ciljevima. U protivnom, pronalazači počinju da "lebde". Ljudi gube strahovito vreme, čitav život i zdravlje. Neki su upropastili i sebe i porodicu.

Postoji izreka koja kaže: "Ako ne možeš da ga prodaš, nemoj da ga istražuješ".

Naveo bih samo tri velika problema koji muče čovečanstvo jer su izmakli kontroli naučnika, a još su daleko od konačnog rešenja:

-- radioaktivno zračenje (Černobil će nas još dugo "usrećivati" svojim zračenjem; do ovog incidenta je došlo jer sistem instrumenata za nadzor reaktora nije bio čak ni na nivou našeg instituta u Vinči);

-- aero zagađenje (automobilski i avionski saobraćaj i drugo);

-- automati za istraživanje drugih planeta; čovek pokušava veštačkom inteligencijom da premosti veliki jaz između automata koji je sposoban da reaguje samo na poznato okruženje i čoveka koji je sposoban da reaguje i na nepoznato okruženje.

Velike i moćne kompanije planirano ulažu velike napore u rešavanje ovih problema, ali zadovoljavajućih rešenja još nema.

Duhovita američka izreka kaže: "Ako hožeš da nasmeješ Boga, ispričaj mu svoje planove".

Rešenje navedenih planova čeka svoje pronalazače, koji ne moraju nužno biti zaposleni u tim kompanijama, ali moraće imati fakultetsko obrazovanje, zbog složenosti problema.

Pri tom valja imati u vidu konstataciju gospođe Srbijanke Turajlić, profesora Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu: "Naši studenti predugo studiraju. Studiranje je preopterećeno. Studije tehnike nude mnogo više aktivnosti nego što je sutra potrebno za rad. Problem je što školujemo naučnike, ali ne i stručnjake".

Društvo koje želi tehnološki razvoj mora voditi brigu o talentima. Mora postojati način da se talent kanališe, kako se ne bi protraćio.

Mars-Rover "Spirit" (Duh) snimio je na Marsu i vlastitu senku!

Prema američkom hemičaru, nobelovcu, Džordžu Olahu, dobro i svakom pristupačno fakultetsko obrazovanje je najbolja investicija. Za nove industrijske grane u razvoju potrebni su akademski obrazovani ljudi.

Komentari
Dodaj Novi Pretraga
Dodaj komentar
Ime:
Email:
 
Websajt:
Naslov:
UBBCode:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img] 
 
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch:
:(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):s
:!::?::idea::arrow:
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
 

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."


Noviji tekstovi iz ove rubrike:
Stariji tekstovi iz ove rubrike:

 

Interview

News image

levi - box1

Feuilleton

News image

Gradovi

News image

levi - box2

Najnovije

Paris Hilton – a bugyi nélküli örökösnő

A tévé, a rádió néhány napig csak erről ...



Poštovanje za stvaraoca Lifku predstavlja oslonac

Kosta Gavras, dobitnik nagrade "Aleksandar Lifka" Festivala evropskog ...



Prostorni plan

Svaka porodica, svako domaćinstvo ima svoj prostorni plan.

Zna ...



Arsenik i stare priče

Skoro polovina stanovnika subotičke mesne zajednice Peščara godinama ...



Diurnarius

Story

News image

Jezera boje duge

Od kako znam za sebe, a sada već prilično toga pamtim, voda jezera Palić bila je zelene boje. Zbog algi, naučio sam k...



News image

Welcome to Chemtrails

 

Subota prepodne je u ataru Subotice, u Starom Žedniku, protekla u znaku takmičenja risara. Dok su gosti gle...



News image

Profesorova formula za šampiona

Kolega iz jednog beogradskog lista napisao je nedavno nešto u stilu da smo zemlja sa sedam miliona selektora... Š...



News image

Beszéljen frízül

A hollandiai fríz kisebbségi nyelv joggyakorlata példaértékű a romániai és szlovákiai magyar anyanyelvű lakosság ...



Relax

News image

Debele žene (opet) grizu!

Verovatno niko ne zna tačno koliko u svetu ima različitih, na svoj način izuzetnih dana, koji se obe...



News image

A Pokol gyakran itt van a Földön

A Pokol gyakran itt van a Földön

Istennel beszélget egy szent ember... Mondja neki: - Uram, szere...



News image

Prodaj rupe!

An Schlaglöchern gibt es in Niederzimmern keinen Mangel, Nidercimern ne oskudeva u udarnim rupam...



News image

Ko drži zlatnu ribicu?

Test inteligencije bio je nešto kao onaj na vozačkom ispitu, krugovi, trouglovi... Shvatio sam to više kao šalu,<...




© 2009. DIURNARIUS
Impressum

JoomlaWatch Stats 1.2.7 by Matej Koval