| Gromoglasna tišina -- čuje li se? |
| Story |
| piše: Đorđe Dragojlović |
|
U nedelju je bio treći maj, Svetski dan slobode medija, povodom kog su Udruženje novinara Srbije i Sindikat novinara u Beogradu organizovali akciju Pet minuta gromoglasne tišine, upozoravajući na sve lošiji položaj zaposlenih u medijima u Srbiji. Akcija se proširila i van prestonice, pa su i neki subotički elektronski mediji u 11,55 na pet minuta obustavili emitovanje programa, puštajući samo muziku. No, pitanje je koliko se ta gromoglasna tišina zaista i čuje, tamo gde treba, jer ono što su povodom ovog dana izjavili predstavnici novinarskih udruženja nimalo ne odiše optimizmom. Nino Brajović, predsednik Udruženja novinara Srbije, smatra da zaposleni u medijima nisu uspeli da se izbore za svoje slobode, jer su od njih jači predstavnici vlasti, vlasnici medija i novobogataši kojima postojanje te slobode nije u interesu... Od 3. maja prošle godine do danas novinari i medijske kolege su najviše bili izloženi napadima i pretnjama od petooktobarskih promena 2000. godine, rekao je Brajović.
Ne mislim samo na lokalne tajkune i velike tajkune, nego pre svega na predstavnike lokalnih samouprava, skupština, političkih lidera, koji grozno reaguju ako im se ne dopadne tekst, prenele su agencije njenu izjavu. Nadežda Gaće je podsetila da, iako je zemlja već desetak godina u demokratskim procesima, nije rasvetljeno ni jedno ubistvo novinara, navodeći slučajeve Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića. Brajović je iskazao i tračak optimizma, rekavši kako očekuje da će izmenama Krivičnog zakonika biti obezbeđena bolja krivično--pravna zaštita novinara, pošto je Ministarstvo pravde svrstalo novinare, pored sudija, tužilaca, advokata i policajaca među profesije od javnog značaja. Premda me ovo, u drugoj oblandi, veoma podseća na nekadašnju floskulu o novinarima koji su (uz političare, pre svega) društveno--politički radnici, floskulu koja je lepo zvučala iako nije mnogo značila, hajde da ne budem zloguki prorok: možda će ono što Brajović očekuje zaista nešto doprineti promeni položaja medijskijh poslenika. Što se naše lokalne, subotičke medijske scene tiče, ona je, bogu hvala, za sada pošteđena barem onog najgoreg: niko nije stradao zbog onog što radi i piše, ako ne izuzmemo probleme koje su poneke kolege imale prilikom nekih demonstracija. Ali, o stanju i položaju novinara, osim nekih izuzetaka, teško da se može govoriti lepim rečima. Super TV je izgubio frekvenciju i zakatančio vrata, barem u Subotici, jer navodno piratski emituje kablovski program u Beogradu, ili je to barem radio neko vreme. Republička radiodifuzna agencija (koju ćemo još pomenuti) je primenila veoma zanimljive kriterijume kada je izdavala regionalne i lokalne frekvencije, pa su neke stanice, koje se pravnim sredstvima bore za opstanak, silom prilika postale piratske. Najmanje se govori o egzistencijalnim problemima novinara, jer se na prste jedne ruke (a i njih je za to previše) mogu nabrojati kuće koje uredno plaćaju svoje saradnike, dok o visini zarada ne vredi ni govoriti. Posebna je priča uticaj moćnika, ali neka mi bude dozvoljeno da o toj temi govorim nekom drugom prilikom... Opis iz prethodnih nekoliko redova nije nikakva specifičnost Subotice, on se, ako se samo promene imena (istina, nisam ih navodio, ali biće i za to prilike), slobodno može primeniti u bilo kojoj drugoj sredini, dakle u čitavoj zemlji. Prema jednom istraživanju, da ostanemo samo u sferi egzistencijalnih pitanja, u Srbiji je najviše jedan do dva posto visoko plaćenih novinara, desetak--petnaestak posto je -- za ovdašnje prilike -- dobro plaćeno (negde oko dvostruke prosečne zarade u zemlji), dok su svi ostali daleko ispod. Kada dobiju platu, to jest. Može li se u takvim uslovima govoriti o slobodi medija? Teško. Zato gotovo nestvarno deluje podatak iz istraživanja koje od 1980. godine obavlja američka nevladina organizacija Freedom House, prema kojoj su mediji u Srbiji delimično slobodni. Na skali od stotinu bodova mediji su slobodni ako zemlja dobije ocenu do 30, delimično slobodni ako je ocena od 31 do 60, a sa više od 61 boda medji nisu slobodni. Na visinu ocene utiče broj bodova dobijenih za zakonsko (do 30), političko (do 40), odnosno ekonomsko okruženje u zemlji (do 30 bodova). Srbija je dobila 39 bodova (13 plus 17 plus 9), na šta je, ako se pogleda obrazloženje, u priličnoj meri uticalo ponašanje Republičke radiodifuzne agencije; ko ne veruje, neka pročita originalno obrazloženje, na engleskom, koje pod naslovom Serbia (2008) donosimo u rubrici Press clipping. Freedom House je ocenio da je nakon dve decenije neprestanog uspona, sloboda medija poslednjih šest godina sve ugroženija, i to gotovo u svim delovima sveta. Na svetskoj rang listi, koja obuhvata 195 zemalja, vode Finska i Island sa po devet bodova, a s njima zajedno prvih devet mesta zauzimaju razvijene evropske zemlje. Deseti je Novi Zeland sa trinaest bodova, pa sledi Švajcarska... SAD su tek na 24.mestu, sa 17 bodova, a čak su i na regionalnoj, američkoj listi, tek na četvrtom mestu. Prva je Jamajka, sa 15 bodova. U našem regionu, koji obuhvata centralnu i istočnu Evropu, te zemlje bivšeg SSSR--a, prva je Estonija sa 16, a slobodne medije, prema oceni Freedom Housea, imaju još za nas zanimljive Češka (18), Mađarska (21), Slovačka (22), Slovenija (23), te Poljska (24 boda). U grupi zemalja sa delimično slobodnim medijima iz našeg su okruženja Bugarska na 76. mestu svetske liste (33 boda), Hrvatska na 79. (36), Crna Gora na 83. (38), Rumunija na 96. (44), Bosna na 97. (45), Makedonija na 101. (47) te Albanija na 105. mestu (50 bodova). Sve u svemu, slobodne medije imaju 72 zemlje (17 posto stanovništva Zemlje), delimično slobodne 59 (42 posto), a neslobodne 64 (41 posto stanovništva sveta). Citirani podaci mogu se proveriti na adresi www.freedomhouse.org. Ako ne o slobodi, podaci koji slede govore nešto o profesionalnosti naših medija, uključujući i agencije. Svi su odreda preneli podatak da je Srbija na 83. mestu -- što nije tačno, tamo je Crna Gora, mi smo na 87. Osim toga, sasvim su zaboravili da je reč o izveštaju Freedom Housea, koji se tradicionalno objavljuje uoči 3. maja naredne, u ovom slučaju 2009. godine, dakle za 2008. godinu, ali da su u njemu obrađeni podaci koji se odnose na prethodnu, dakle 2007. godinu. A sve su to veoma relevantni podaci za ocenu publikovanih rezultata: jer, potezi Republičke radiodifuzne agencije koji su uticali na naš plasman povučeni su 2006. godine, ali se njihov uticaj na stanje u medijskoj oblasti reflektovao u 2007. godini. Za dalje, videćemo u narednom izveštaju... Noviji tekstovi iz ove rubrike:
Stariji tekstovi iz ove rubrike:
|
Povezani članci
levi - box1
levi - box2
Custom HTML advanced (JTricks.com)
![]() |
Najnovije
Dokle će nam Dudova šuma ostati pluća grada?Govoreći o šumama, Subotica ima ne samo njih ... |
Najlepši delovi šuma na pesku** Često se govori da mi stanovnici severne ... |
Natura i Emerald** Koncept i praksa zaštite prirode se u ... |
Još jedno umiruće panonsko jezeroKelebijsko je najstarije vodeno telo okoline grada, voda ... |
Story
Tiha noć, sveta noć** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav... |
Subotica na markama** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom... |
Szüreti szabályokElmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés... |
A kertészsor sor(s)aKertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb... |
Relax
HatékonyságEgy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn... |
E, to kod nas ne možeDogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj... |
A helyes táplálkozásrólMi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé... |
Policajac kaznio policajca - samog sebePrema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst... |
© 2009. DIURNARIUS
Impressum













Skoro u vlas isto misli i predsednica Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Nadežda Gaće, koja je izjavila da je u poslednjih godinu dana bilo dosta napada na novinare od strane lokalnih moćnika.














