Kabala
Friendship
piše: Kovács Robért   

Kabala je hebrejska reč i doslovno znači „predanje" ili „tradicija". Kabala je postao ustaljeni izraz za mnoge oblike jevrejskog misticizma.

284px-Tree_of_life_hebrewPrva ezoterička učenja i ekstatičke tehnike u judaizmu nastale su na tlu Erec Jisraela (prostor istorijske Palestine) u grčko-rimskom razdoblju. Sve kasnije razrade i inovacije u učenju i u praksi proizvodi su raznolikih geografskih, kulturnih i političkih sredina koje su oblikovale postbiblijsku jevrejsku istoriju. Judaizam se razvijao kao religija naroda koji živi s hroničnom traumom dijaspore (hebrejski galut - rasejenje), a kabala predstavlja jedan od njenih odgovora, možda najdubljih, na teškoćama i krizama ispunjeno iskustvo izgnanstva.

Određenije govoreći, izraz kabala se odnosi na dominantni pravac u jevrejskom misticizmu koji se može pratiti od svojih početaka u jevrejskom životu i mišljenju u Provansi i Španiji 12. veka, do punog razvoja u 16. veku u Cfatu (Safed) u Galileji na severu Izraela, odakle se proširio po čitavoj Evropi i celokupnom jevrejskom svetu.

Pojmovne komponente ove tradicije proishode iz tri izvora: rabinskog judaizma, jevrejskog gnosticizma i jevrejske neoplatonske, neoaristotelovske filozofije. Iz rabinskog judaizma je uzeta potpuno razvijena teologija, korpus svete i autoritativne književnosti zasnovane na Tanahu (jevrejskoj Bibliji) i Talmudu, kao i vitalni, sveobuhvatni sistem ritualnog i građanskog zakona. Iz jevrejskog gnosticizma je uzeto mitsko shvatanje dinamike božanskog unutrašnjeg života koja se održava u svim aspektima stvarnosti. Filozofska tradicija je dala svoj doprinos kabali učenjem o emanaciji, monističkoj hijerarhiji bića, čovečanstvu kao mikrokosmosu, moralnoj čistoti kao preduslovu duhovnog prosvetljenja i o krajnjem povratku sveukupne stvarnosti metafizičkim korenima u nebeskom, božanskom svetu Jednog (Večnog, Stvaraoca, tj. Boga).

1. Okrenutost ka unutrašnjem. - Ovo transformišuće tumačenje rabinskog judaizma rezultat je ljudske sposobnosti ili težnje usmerene na pronalaženje onog svetog, stvarnog ili božanskog u unutrašnjim dubinama svih stvari. Koristeći čitav niz različitih asketskih ili kontemplativnih tehnika da bi izmenio uobičajene načine opažanja, jevrejski mistik tvrdi da je u stanju da prodre u stvarnost i na taj način stekne uvid u suštinski jedinstven i harmoničan izvor sveg postojanja. Osim radikalno transcendentalnog poimanja oblasti božanskog, koje je razrađeno na prvom stepenu jevrejskog misticizma, stanovište kabale je unutrašnje.

2. Kosmičke posledice. - Kabala je takođe prožeta magijskom praksom. Od biblijskog i rabinskog judaizma, ona je preuzela zahvalno prihvatanje kraljevstva Božjeg kao cilj religioznog života, s racionalističkom, naučno nadahnutom tradicijom, po kome spoznaja struktura i procesa Božjeg kraljevstva predstavlja najviši oblik religioznog istustva, tj. postizanje intelektualnog i psihičkog savršenstva ljudske prirode. Kabala se, međutim, razlikuje od svih drugih oblika judaizma kada poučava da intuitivni dodir s božanskim donosi moć i odgovornost, kako za stvaranje, tako i za održavanje harmonije u okviru dinamike Božjeg unutrašnjeg života i održavanje jedinstva između Boga i sveta, koji je On stvorio. Ona tvrdi da dobrobit Boga i sudbina sveta neposredno zavise od beskrajnih aspiracija i, shodno tome, kosmičkih dela jevrejskog mistika.

Naslovna stranica Zohara Mantova3. Pre 1492. godine. - Izgon Jevreja iz Španije i Portugalije 1492. godine podelio je osam stotina godina razvoja kabale na dve faze. Pre 1492. misticizam je pripadao aristokratskoj, ezoteričkoj oblasti malih krugova religioznih virtuoza. Bio je pod preovlađajućim uticajem raznih tema i naglasaka karakterističnih za Zohar ili Sefer ha-Zohar (hebrejski: Sjaj, odnosno Knjiga o sjaju), u kome ljudsko iskustvo i sveta književnost postaju jedno nepregledno more simboličkih struktura koje otelovljavaju tajne Božjeg unutrašnjeg života kako on pulsira u interakciji svojih deset sefira, kreativnih aspekata Božje ličnosti (ili prirode), čiji ospoljeni izrazi sačinjavaju telesnu stvarnost vasione (ili materiju) i čije plime i oseke stvaraju tekuće procese života. Šta god se dešava „ovde", u našem svetu, dešava se i „tamo" u Bogu, pošto pravda i milosrđe, muško i žensko, dobro i zlo, šest dana stvaranja i Šabat, kao i svi ostali sačinitelji stvarnosti, takođe predstavljaju i različita Božja imena, koja ukazuju na beskonačne modalitete Njegovog bića. Svet je stvoren i Bog se otkriva pogresivnim samopokazivanjem. Različite struje u okviru ove faze kabale kao zajedničko imaju ovo osnovno shvatanje odnosa Boga prema samom sebi i Njegovog odnosa prema svetovima koje je On stvorio. Dvostruki cilj pojedinačnog mistika jeste da spozna to unutrašnje delovanje Božjeg života i recipročno, da utiče na njega.

4. Kasniji razvoj. - Nakon 1492. godine, Isak (Jichak) Lurija (1534-1572) i njegovi učenici su preoblikovali celokupnu mističku tradiciju. Mesijanske i apokaliptičke tradicije judaizma i njegovo poimanje kolektivnog iskupljenja stopljeni su sa teozofskim stanovištem Zohara. Ranija kabala naginjala je panenteizmu i panteizmu; Lurija se okrenuo teizmu i dualističkoj razdvojenosti Boga i sveta. Po njemu, zle sile i demonske oblasti prožimaju stvarnost na svim nivoima (uključujući tu i božanski), gde je narušena harmonija Božjeg bića. To se simbolički odražava u ruševinama Jerusalima i u tužnim činjenicama jevrejske istorije i ljudskog života. Lurija je poučavao da se zlo, ona „druga strana", može pobediti, da se stvarnost može spasti mističkim prožetim, iskupljujućim činovima (hebrejski: tikun). Unutrašnji život svih stvari još uvek je Božanska prisutnost, ali i ona je danas zarobljena okovima života kakav on jeste. Cilj religioznog života postaje njeno obnavljanje. Za razliku od ranije kabale i njenog blagonaklonijeg shvatanja stvarnosti, asketski misticizam Lurijinog kosmičkog mita o izgnanstvu i iskupljenju široko se rasprostranio i svugde zaokupio pojedince sklone asketizmu kao i jevrejske mase. U 17. veku, on je doveo do antinomičkog mesijanizma šabetejskog pokreta (pokret lažnog mesije Šabetaja Cevija, 1626-1976), a u 18. veku do pijetističke obnove hasidizma.

Prema modernom kabalisti S. L. MakGregoru Matersu (S. L. MacGregor Mathers), kabala bi se po smislu mogla podeliti na:

  1. praktičnu kabalu koja se bavi talizmanima i ritualnom magijom;
  2. pisanu kabalu, koja se dalje deli na gematriju, notarikon i temuru;
  3. nepisanu kabalu koja je deo ezoterijskog znanja što se usmenim putem prenosi i nije bila zapisana sve donedavno, i ovaj tip kabale je vrlo usko povezan sa praktičnom kabalom, i
  4. dogmatsku kabalu, koju bismo mogli svrstati pod pojam pisane kabale, zbog toga što se sastoji od različitih i do danas veoma nejasnih odlomaka.

Sinagoga u CfatuNajstarija knjiga napisana u okviru kabalističkog učenja jeste Sefer jecira (Knjiga oblikovanja). Savremeni kabalisti veruju da je autor te knjige rabi Akiva. Ima svega deset stranica, ali je o njoj napisano mnoštvo komentara. Najbolji je  onaj od Jehude Halevija iz 1150. godine i Saadija Gaona iz 920. godine. Saadija Gaon je ovu knjigu preveo na arapski jezik i dao uz nju opsežne komentare.

Zohar ili Kjiga o sjaju ima reputaciju kao najveća riznica sveukupnog kabalističkog znanja. Prema jevrejskoj tradiciji najstariji delovi knjige su nastali još pre gradnje drugog Hrama, ali je rabi Šimon ben Jokaj prvi pisao o njoj u vreme rimskog imperatora Tita od 70. do 80. godine naše ere.

Knjiga Titrajni krugovi govori o evoluciji prauzroka iz negativnog u pozitvno, a mecaref je nejasna hemijsko-kabalistička rasprava.

 

Korišćena literatura:

1. David J. Goldberg and John D. Rayner: THE JEWISH PEOPLE, Their History And Their Religion, London, 1987.

2. KABALA, Tajna nauka drevnih Hebreja, priredila Viktorija Lux, Prosvjeta, Zagreb, 1982.

Komentari
Dodaj Novi Pretraga
Dodaj komentar
Ime:
Email:
 
Websajt:
Naslov:
UBBCode:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img] 
 
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch:
:(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):s
:!::?::idea::arrow:
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
 

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."

 

Interview

News image

levi - box1

Feuilleton

News image

Gradovi

News image

levi - box2

Custom HTML advanced (JTricks.com)

Najnovije

Dokle će nam Dudova šuma ostati pluća grada?

Govoreći o šumama, Subotica ima ne samo njih ...



Najlepši delovi šuma na pesku

** Često se govori da mi stanovnici severne ...



Natura i Emerald

** Koncept i praksa zaštite prirode se u ...



Još jedno umiruće panonsko jezero

Kelebijsko je najstarije vodeno telo okoline grada, voda ...



Diurnarius

Story

News image

Tiha noć, sveta noć

** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav...



News image

Subotica na markama

** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom...



News image

Szüreti szabályok

Elmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés...



News image

A kertészsor sor(s)a

Kertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb...



Relax

News image

Hatékonyság

Egy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn...



News image

E, to kod nas ne može

Dogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj...



News image

A helyes táplálkozásról

Mi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé...



News image

Policajac kaznio policajca - samog sebe

Prema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst...




© 2009. DIURNARIUS
Impressum

JoomlaWatch Stats 1.2.7 by Matej Koval