Šavuot
Friendship
piše: Kovács Robért   

Prvi i drugi dan Šavuota: 29. i 30. maj 2009. godine ili 6. i 7. Sivan 5769.

Sivan je treći mesec u sinagogalnom kalendaru. Uvek ima trideset dana. Mlađak ovog meseca prema kalendarskim pravilima može da pada samo na nedelju, utorak, sredu ili petak.

Gora SinajskaU Zodijaku ima znak blizanaca.

Praznik Šavuot, što na hebrejskom jeziku znači Sedmice (od Pesaha se broji omer sedam sedmica, a pedesetog dana je Šavuot), kojim se završava period sefire, pada, po jevrejskom kalendaru na 6. dan meseca Sivan. Ortodoksni Jevreji van Izraela praznuju ga dva dana. To je drugi od tri hodočasnička praznika (Šaloš regalim: Pesah, Šavuot i Sukot).

U biblijsko doba to je bio izrazito ratarski praznik, koji je označavao završetak žetve ječma i početak žetve pšenice - Hag ha-kacir ili Praznik žetve. Bio je i dan kada su počeli brati prve plodove voćki - Jom ha-bikurim ili Dan prvih plodova. Istorijsko tumačenje dobio je tek u postbiblijskom periodu, kada je, na osnovu podataka iz Tanaha (jevrejske Biblije) da su Jevreji ušli u bespuća Sinaja trećeg meseca nakon izlaska iz Egipta (2. knjiga Mojsijeva, 19:1), postao dan sećanja na sinajsku teofaniju, tj. javljanja Boga plemenima Izraela. Kao što se Pesah u bogosluženju naziva zeman herutenu (doba naše slobode), tako se Šavuot naziva zeman matan Toratenu (doba davanja naše Tore).

U rabinskoj književnosti, ovaj praznik se obično naziva aceret, rečju čije se značenje ne zna sa sigurnošću, ali je verovatno bilo „završni sabor". Ako je tako, to bi značilo naglašavanje međusobne povezanosti ova dva hodočasna praznika, jer bi Šavuot dvostruko označavao završetak procesa koji počinje na Pesah: žetve ječma u zemljoradničkom i izlazak iz Egipta u istorijskom smislu. U rabinskoj teologiji stalno se ponavlja da objava Tore označava oslobođenje od dotadašnjeg ropstva. Tako se igrom reči izražava da je sloboda (herut), koja je bila rezultat izlaska iz Egipta, u potpunosti ostvarena potčinjavanjem božanskim zapovestima urezanim (harut) u kamene tablice što ih je Mojsije doneo sa Sinajske gore (Avot, 6:2).

U proslavljanje ovog praznika spada i javno čitanje deset Božjih zapovesti, kao podsećanje i ponovno ozakonjenje Sinajske objave, jer svako pokoljenje treba za sebe da smatra da je on lično stajao tamo, pod gorom Sinajskom iSvitak Tore on sam primio Toru: „Da te danas postavi Sebi za narod i da ti On bude Bog, kao što ti je rekao i kao što se zakleo ocima tvojim, Avrahamu, Isaku i Jakovu. I ne s vama samima čini ovaj zavet i ovu kletvu; nego sa svakim koji danas stoji ovde s nama pred Gospodinom Bogom našim, i sa svakim koji nije danas ovde s nama." (5. knjiga Mojsijeva, 29:13-14). Završni odeljak ovog citata Talmud smatra kao putokaz za sva pokoljenja Jevreja i za sve one, koji su u judaizam prešli.

Takođe se čita i Knjiga o Rut, verovatno zbog sličnosti između Rutinog ličnog prihvatanja jevrejske vere i jevrejskog kolektivnog potvrđivanja Tore na Sinaju, a moguće i zbog sezonskog značaja prizora žetve u drugom poglavlju te knjige.

Prirodni elementi praznika Šavuot naglašavaju se i ukrašavanjem sinagoge cvećem i zelenilom. Tokom praznika jedu se mlečni proizvodi, što predstavlja drevni običaj.

Jedan drugi običaj, koji potiče iz kabalističkih krugova srednjeg veka, jeste provođenje cele noći  6. Sivana u proučavanju male knjige zvane Tikun lel Šavuot (Noćni obred Šavuota), koja predstavlja kompilaciju odlomaka iz Tore, Mišne i Zohara.

 

Korišćena literatura:

1. David J. Goldberg and John D. Rayner: THE JEWISH PEOPLE, Their History And Their Religion, London, 1987.

2. Hayim halevy Donin: Zsidónak lenni, Budapest, 2003.

3. Rabbi Israel Méir Lau: A zsidó élet törvényei, Tel Aviv, 2000.

4. Zsidó Lexikon, Budapest, 1929.

Komentari
Dodaj Novi Pretraga
Dodaj komentar
Ime:
Email:
 
Websajt:
Naslov:
UBBCode:
[b] [i] [u] [url] [quote] [code] [img] 
 
:angry::0:confused::cheer:B):evil::silly::dry::lol::kiss::D:pinch:
:(:shock::X:side::):P:unsure::woohoo::huh::whistle:;):s
:!::?::idea::arrow:
Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.
 

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."


Slični tekstovi:
Noviji tekstovi iz ove rubrike:
Stariji tekstovi iz ove rubrike:

 

Interview

News image

levi - box1

Feuilleton

News image

Gradovi

News image

levi - box2

Najnovije

Paris Hilton – a bugyi nélküli örökösnő

A tévé, a rádió néhány napig csak erről ...



Poštovanje za stvaraoca Lifku predstavlja oslonac

Kosta Gavras, dobitnik nagrade "Aleksandar Lifka" Festivala evropskog ...



Prostorni plan

Svaka porodica, svako domaćinstvo ima svoj prostorni plan.

Zna ...



Arsenik i stare priče

Skoro polovina stanovnika subotičke mesne zajednice Peščara godinama ...



Diurnarius

Story

News image

Jezera boje duge

Od kako znam za sebe, a sada već prilično toga pamtim, voda jezera Palić bila je zelene boje. Zbog algi, naučio sam k...



News image

Welcome to Chemtrails

 

Subota prepodne je u ataru Subotice, u Starom Žedniku, protekla u znaku takmičenja risara. Dok su gosti gle...



News image

Profesorova formula za šampiona

Kolega iz jednog beogradskog lista napisao je nedavno nešto u stilu da smo zemlja sa sedam miliona selektora... Š...



News image

Beszéljen frízül

A hollandiai fríz kisebbségi nyelv joggyakorlata példaértékű a romániai és szlovákiai magyar anyanyelvű lakosság ...



Relax

News image

Debele žene (opet) grizu!

Verovatno niko ne zna tačno koliko u svetu ima različitih, na svoj način izuzetnih dana, koji se obe...



News image

A Pokol gyakran itt van a Földön

A Pokol gyakran itt van a Földön

Istennel beszélget egy szent ember... Mondja neki: - Uram, szere...



News image

Prodaj rupe!

An Schlaglöchern gibt es in Niederzimmern keinen Mangel, Nidercimern ne oskudeva u udarnim rupam...



News image

Ko drži zlatnu ribicu?

Test inteligencije bio je nešto kao onaj na vozačkom ispitu, krugovi, trouglovi... Shvatio sam to više kao šalu,<...




© 2009. DIURNARIUS
Impressum

JoomlaWatch Stats 1.2.7 by Matej Koval