| Šavuot |
| Friendship | ||||||
| piše: Kovács Robért | ||||||
|
Prvi i drugi dan Šavuota: 29. i 30. maj 2009. godine ili 6. i 7. Sivan 5769. Sivan je treći mesec u sinagogalnom kalendaru. Uvek ima trideset dana. Mlađak ovog meseca prema kalendarskim pravilima može da pada samo na nedelju, utorak, sredu ili petak. U Zodijaku ima znak blizanaca.
Praznik Šavuot, što na hebrejskom jeziku znači Sedmice (od Pesaha se broji omer sedam sedmica, a pedesetog dana je Šavuot), kojim se završava period sefire, pada, po jevrejskom kalendaru na 6. dan meseca Sivan. Ortodoksni Jevreji van Izraela praznuju ga dva dana. To je drugi od tri hodočasnička praznika (Šaloš regalim: Pesah, Šavuot i Sukot). U biblijsko doba to je bio izrazito ratarski praznik, koji je označavao završetak žetve ječma i početak žetve pšenice - Hag ha-kacir ili Praznik žetve. Bio je i dan kada su počeli brati prve plodove voćki - Jom ha-bikurim ili Dan prvih plodova. Istorijsko tumačenje dobio je tek u postbiblijskom periodu, kada je, na osnovu podataka iz Tanaha (jevrejske Biblije) da su Jevreji ušli u bespuća Sinaja trećeg meseca nakon izlaska iz Egipta (2. knjiga Mojsijeva, 19:1), postao dan sećanja na sinajsku teofaniju, tj. javljanja Boga plemenima Izraela. Kao što se Pesah u bogosluženju naziva zeman herutenu (doba naše slobode), tako se Šavuot naziva zeman matan Toratenu (doba davanja naše Tore). U rabinskoj književnosti, ovaj praznik se obično naziva aceret, rečju čije se značenje ne zna sa sigurnošću, ali je verovatno bilo „završni sabor". Ako je tako, to bi značilo naglašavanje međusobne povezanosti ova dva hodočasna praznika, jer bi Šavuot dvostruko označavao završetak procesa koji počinje na Pesah: žetve ječma u zemljoradničkom i izlazak iz Egipta u istorijskom smislu. U rabinskoj teologiji stalno se ponavlja da objava Tore označava oslobođenje od dotadašnjeg ropstva. Tako se igrom reči izražava da je sloboda (herut), koja je bila rezultat izlaska iz Egipta, u potpunosti ostvarena potčinjavanjem božanskim zapovestima urezanim (harut) u kamene tablice što ih je Mojsije doneo sa Sinajske gore (Avot, 6:2). U proslavljanje ovog praznika spada i javno čitanje deset Božjih zapovesti, kao podsećanje i ponovno ozakonjenje Sinajske objave, jer svako pokoljenje treba za sebe da smatra da je on lično stajao tamo, pod gorom Sinajskom i Takođe se čita i Knjiga o Rut, verovatno zbog sličnosti između Rutinog ličnog prihvatanja jevrejske vere i jevrejskog kolektivnog potvrđivanja Tore na Sinaju, a moguće i zbog sezonskog značaja prizora žetve u drugom poglavlju te knjige. Prirodni elementi praznika Šavuot naglašavaju se i ukrašavanjem sinagoge cvećem i zelenilom. Tokom praznika jedu se mlečni proizvodi, što predstavlja drevni običaj. Jedan drugi običaj, koji potiče iz kabalističkih krugova srednjeg veka, jeste provođenje cele noći 6. Sivana u proučavanju male knjige zvane Tikun lel Šavuot (Noćni obred Šavuota), koja predstavlja kompilaciju odlomaka iz Tore, Mišne i Zohara.
Korišćena literatura: 1. David J. Goldberg and John D. Rayner: THE JEWISH PEOPLE, Their History And Their Religion, London, 1987. 2. Hayim halevy Donin: Zsidónak lenni, Budapest, 2003. 3. Rabbi Israel Méir Lau: A zsidó élet törvényei, Tel Aviv, 2000. 4. Zsidó Lexikon, Budapest, 1929.
 
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."Noviji tekstovi iz ove rubrike:
Stariji tekstovi iz ove rubrike:
|
Povezani članci
levi - box1
levi - box2
Custom HTML advanced (JTricks.com)
![]() |
Najnovije
Dokle će nam Dudova šuma ostati pluća grada?Govoreći o šumama, Subotica ima ne samo njih ... |
Najlepši delovi šuma na pesku** Često se govori da mi stanovnici severne ... |
Natura i Emerald** Koncept i praksa zaštite prirode se u ... |
Još jedno umiruće panonsko jezeroKelebijsko je najstarije vodeno telo okoline grada, voda ... |
Story
Tiha noć, sveta noć** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav... |
Subotica na markama** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom... |
Szüreti szabályokElmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés... |
A kertészsor sor(s)aKertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb... |
Relax
HatékonyságEgy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn... |
E, to kod nas ne možeDogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj... |
A helyes táplálkozásrólMi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé... |
Policajac kaznio policajca - samog sebePrema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst... |
© 2009. DIURNARIUS
Impressum













U Zodijaku ima znak blizanaca.
on sam primio Toru: „Da te danas postavi Sebi za narod i da ti On bude Bog, kao što ti je rekao i kao što se zakleo ocima tvojim, Avrahamu, Isaku i Jakovu. I ne s vama samima čini ovaj zavet i ovu kletvu; nego sa svakim koji danas stoji ovde s nama pred Gospodinom Bogom našim, i sa svakim koji nije danas ovde s nama." (5. knjiga Mojsijeva, 29:13-14). Završni odeljak ovog citata Talmud smatra kao putokaz za sva pokoljenja Jevreja i za sve one, koji su u judaizam prešli.














