| Rajska pesma „Santa Maria...” |
| Cultura | ||||||||||||||||||||||||||
| piše: Diurnarius | ||||||||||||||||||||||||||
|
Biblioteka Matice srpske priredila je izložbu povodom 100 godina od nastanka pesme Santa Maria della Salute Laze Kostića. Ta izložba, u vitrinama ispred Svečane sale Matice srpske, otvorena je do 12. juna. Uz sačuvane rukopisne fragmente pesme, postavka obuhvata njena različita izdanja i prevode na nekoliko jezika, fotografije Laze Kostića i Lenke Dunđerske, kao i literaturu za koju je inspiracija bio Kostićev "veliki ditiramb ljubavi" (I. Sekulić).
Uroš Predić: Laza Kostić
Santa Maria della Salute
Oprosti, majko sveta, oprosti, što naših gora požalih bor, na kom se, ustuk svakoj zlosti, blaženoj tebi podiže dvor; prezri, nebesnice, vrelo milosti, što ti zemaljski sagreši stvor: Kajan ti ljubim prečiste skute, Santa Maria della Salute.
Zar nije lepše nosit' lepotu, svodova tvojih postati stub, nego grejući svetsku lepotu u pep'o spalit' srce i lub; tonut' o brodu, trunut' u plotu, đavolu jelu a vragu dub? Zar nije lepše vekovat' u te, Santa Maria della Salute?
Oprosti, majko, mnogo sam strad'o, mnoge sam grehe pokaj'o ja; sve što je srce snivalo mlado, sve je to jave slomio ma', za čim sam čezn'o, čemu se nad'o, sve je to davno pep'o i pra', na ugod živu pakosti žute, Santa Maria della Salute.
Trovala me je podmuklo, gnjilo, al' ipak neću nikoga klet'; štagod je muke na meni bilo, da nikog za to ne krivi svet: Jer, što je duši lomilo krilo, te joj u jeku dušilo let, sve je to s ove glave sa lude, Santa Maria della Salute!
Tad moja vila preda me granu, lepše je ovaj ne vide vid; iz crnog mraka divna mi svanu, k'o pesma slavlja u zorin svit, svaku mi mahom zaleči ranu, al' težoj rani nastade brid: Šta ću od milja, od muke ljute, Santa Maria della Salute?
Ona me glednu. U dušu svesnu nikad još takav ne sinu gled; tim bi, što iz tog pogleda kresnu, svih vasiona stopila led, sve mi to nudi za čim god čeznu', jade pa slade, čemer pa med, svu svoju dušu, sve svoje žude, - svu večnost za te, divni trenute! - Santa Maria della Salute.
Zar meni jadnom sva ta divota? Zar meni blago toliko sve? Zar meni starom, na dnu života, ta zlatna voćka što sad tek zre? Oh, slatka voćko, tantalskog roda, što nisi meni sazrela pre? Oprosti meni grešne zalute, Santa Maria della Salute.
Dve u meni pobiše sile, mozak i srce, pamet i slast. Dugo su bojak strahovit bile, k'o besni oluj i stari hrast: Napokon sile sustaše mile, vijugav mozak održa vlast, razlog i zapon pameti hude, Santa Maria della Salute.
Pamet me stegnu, ja srce stisnu', utekoh mudro od sreće, lud, utekoh od nje - a ona svisnu. Pomrča sunce, večita stud, gasnuše zvezde, raj u plač briznu, smak sveta nasta i strašni sud. - O, svetski slome, o strašni sude, Santa Maria della Salute!
U srcu slomljen, zbunjen u glavi, spomen je njezin sveti mi hram. Tad mi se ona od onud javi, k'o da se Bog mi pojavi sam: U duši bola led mi se kravi, kroz nju sad vidim, od nje sve znam, za što se mudrački mozgovi mute, Santa Maria della Salute.
Dođe mi u snu. Ne kad je zove silnih mi želja navreli roj, ona mi dođe kad njojzi gove, tajne su sile sluškinje njoj. Navek su sa njom pojave nove, zemnih milina nebeski kroj. Tako mi do nje prostire pute, Santa Maria della Salute.
U nas je sve k'o u muža i žene, samo što nije briga i rad, sve su miline, al' nežežene, strast nam se blaži u rajski hlad; starija ona sad je od mene, tamo ću biti dosta joj mlad, gde svih vremena razlike ćute, Santa Maria della Salute.
A naša deca pesme su moje, tih sastanaka večiti trag; to se ne piše, to se ne poje, samo što dušom probije zrak. To razumemo samo nas dvoje, to je i raju prinovak drag, to tek u zanosu proroci slute, Santa Maria della Salute.
A kad mi dođe da prsne glava o mog života hridovit kraj, najlepši san mi postaće java, moj ropac njeno: "Evo me, naj!" Iz ništavila u slavu slava, iz beznjenice u raj, u raj! U raj, u raj, u njezin zagrljaj! Sve će se želje tu da probude, dušine žice sve da progude, zadivićemo svetske kolute, zvezdama ćemo pomerit' pute, suncima zasut' seljanske stude, da u sve kute zore zarude, da od miline dusi polude, Santa Maria della Salute.
 
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."Noviji tekstovi iz ove rubrike:
Stariji tekstovi iz ove rubrike:
|
||||||||||||||||||||||||||
Najnovije
Dokle će nam Dudova šuma ostati pluća grada?Govoreći o šumama, Subotica ima ne samo njih ... |
Najlepši delovi šuma na pesku** Često se govori da mi stanovnici severne ... |
Natura i Emerald** Koncept i praksa zaštite prirode se u ... |
Još jedno umiruće panonsko jezeroKelebijsko je najstarije vodeno telo okoline grada, voda ... |
Story
Tiha noć, sveta noć** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav... |
Subotica na markama** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom... |
Szüreti szabályokElmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés... |
A kertészsor sor(s)aKertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb... |
Relax
HatékonyságEgy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn... |
E, to kod nas ne možeDogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj... |
A helyes táplálkozásrólMi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé... |
Policajac kaznio policajca - samog sebePrema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst... |
© 2009. DIURNARIUS
Impressum













Poslednja, a po mišljenju velikog dela kritike, i najbolja pesma Laze Kostića - Santa Maria della Salute - objavljena je 1909. u zbirci Pesme, u izdanju Matice srpske. Kao svojevrsno svedočanstvo pesnikove ljubavi prema mladoj, rano umrloj Lenki Dunđerskoj, pesma je dovršena 3. juna u Somboru, ali se o njoj najčešće govori kao o pesmi koja je nastajala celog pesnikovog života. Osim što se smatra krunom Kostićeve poezije, Santa Maria della Salute, kao "rajska pesma naše književnosti" (M. Pavlović), "najsilnija ljubavna pesma srpske poezije" (P. Milosavljević) i "najlepša pesma srpskog jezika" (V. Popa), nalazi se u samom vrhu srpskog pesništva.















