Racionalizacija Statuta

** Što se, u tom kontekstu, konkretno odnosi na Vojvodinu, Baranju i Slavoniju kao regije koje najbliže povezuju dvije države?

Naravno da je regionalna suradnja jedan od veoma bitnih postulata organizacije života i financiranja u okviru Europske unije. Kada govorimo o tomu, onda je jasno da postoji dvije vrste regionalnih suradnja. Prva je suradnja između velikih regija, kao što je to slučaj s baltičkim državama koje na taj način definiraju i svoje političke i ekonomske interese. Druga vrsta je prekogranična suradnja, koja je također dio regionalne. Veoma sam zadovoljan onime što sam čuo od gospođe Ivane Dulić - Marković da postoji niz projekata koji se definiraju kao regionalna suradnja između Vojvodine i regija u Hrvatskoj koje se graniče sa Republikom Srbijom, tj. Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Riječ je o nekoliko inicijalnih projekata i koji predstavljaju početak, ali kada se to uhoda vjerujem da će biti mnogo bolje.

** Pretpostavljam da ste upoznati sa svim problemima koji su u Srbiji vezani uz raspravu o usvajanju Statuta Vojvodine. Koliko bi, po Vašem mišljenju, neusvajanje tog pravnog akta usporilo europski put Srbije, a na taj način i utjecalo na njezine odnose s Hrvatskom?

Malo mi je teško kao hrvatskom veleposlaniku komentirati unutrašnje stvari u Srbiji. Međutim, ja želim Srbiji i Vojvodini da svoje međusobne odnose riješe  na europski način. Ono što se dešava u Europi, a to je da će decentralizacija, kako politička tako i ekonomska, morati imati reflekse i na Srbiju i na Hrvatsku. Mi smo Hrvatsku, temeljem pristupnih pregovora koji nas obvezuju, već podijelili na pojedine regije. One će biti sufinancirane temeljem nekih kriterija, među kojima je i onaj o konkretnim razvijenostima regija. Tako vjerujem i da će pitanje Statuta Vojvodine, za koje osobno držim da je sada isuviše ispolitizirano, morati prijeći u sferu racionalnosti i svesti se na ekonomski interes. Mislim da je to vrijeme vrlo blizu i da će se na temelju toga dogovoriti i riješiti taj problem, ako ga tako možemo zvati.

** U kom dijelu na putu ka Europskoj uniji Hrvatska može pomoći Srbiji i ima li Srbija iskustava koja Hrvatska na tom putu može primijeniti?

Ovdje nije riječ samo o deklarativnim zalaganjima dvije države nego su hrvatsko-srpski odnosi i budućnost zasnovani strateškim interesima obje države. Interes je Hrvatske da bez fige u džepu podrži Srbiju na europskom putu, jer je to i samoj Hrvatskoj potrebno. Susjedi s kojima živimo i stabilni i razvijeni odnosi ujedno su garant razvoja Hrvatske. U tom smislu i stabilni hrvatsko-srpski odnosi garant su mirnog razvoja regije i stoga ta vrsta zalaganja nije deklarativna nego suštinska i stvarna. Kako bismo to i dokazali, mi ćemo pomoći Srbiji u svim segmentima za koje u svom približavanju Europi pokaže interes. U ovome trenutku Hrvatska ima najviše iskustva i relativno je više i dalje odmakla u pregovorima s Europskom unijom i mislim da je to iskustvo kojega možemo prenijeti Srbiji dragocjeno. Mi možemo govoriti o iskustvima same organizacije pregovaranja, iskustvima slične problematike koje imamo u pojedinim teškim područjima pregovaranja, a to su pitanja pravosuđa i borbe protiv kriminala, zaštite okoliša i razvoja industrijskog sektora. Mi to želimo i to je obećano i na najvišoj razini prilikom posjeta gospodina Dragoljuba Mićunovića Zagrebu.

Komentari

Dodaj Novi Pretraga

Dodaj komentar
Ime:
Email:	bez obaveštenjasa obaveštenjem
Websajt:
Naslov:
UBBCode:	-boja-aquacrnaplavafuchsiasivazelenalimunastakestenjastatamno plavamaslinastaljubièastacrvenasrebrnatealbelažuta -veličina-sićušnomaloosrednjevelikoogromno
	Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.

 

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."