Predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća László Józsa o upisima u posebne biračke popise i predstojećim izborima za manjinska nacionalna vijeća

No, ostavimo po strani jade mlade manjine i počujmo od aktualnog predsjednika Mađarskog nacionalnog vijeća Lászla Józse recept kako se dobar rezultat može polučiti već na polovici puta od starta. Ipak, razgovor smo započeli pitanjem s početka

** Jeste li očekivali da će 16 manjinskih zajednica prijeći cenzus?

„Ne. Ovo je i za mene iznenađenje. Još se sjećam trenutaka kada smo u studenom bili na zajedničkom sastanku kod predsjednika Republike i kada smo zaista samo mi Mađari bili blizu tog uspjeha. Moram priznati da su me ostali gledali sa stanovitom dozom nevjerice u vlastiti kapacitet da će možda doći do takvog rezultata. Tako da visa vi tih impresija, stečenih pred kraj prošle godine, ovo je zaista dobar rezultat. Moram priznati da sam zadovoljan ovakvim slijedom događaja, jer se na ovaj način potvrđuje da je i ostalim manjinskim zajednicama bilo bitno da se ostvari ovaj rezultat i da se prijeđe cenzus za neposredne izbore. Postoje vrlo čvrsti i ozbiljni razlozi da se moralo učiniti sve kako bi se došlo do takvog rezultata. Naime, tko jednom prijeđe na izravan način izbora, u tome ubuduće ostaje za stalno. Prema tome, ne mora se ponovno dokazivati riješenost same zajednice za provedbu neposrednih izbora za nacionalna vijeća, jer kada se cenzus jednom prešao, onda više nema muka oko prikupljanja ovjerenih potpisa potpore elektorima koji će predstavljati minimum sto birača pripadnika odnosne manjinske zajednice na elektorskoj skupštini. Uvjeren sam da su one zajednice koje su sada propustile ispuniti cenzus stvorile dosta velike neprilike samoj zajednici, tj. onim političkim snagama koje misle tvoriti sljedeći sastav vlastitog nacionalnog vijeća, jer, kako sam rekao, elektor može postati svaki onaj pripadnik manjinske zajednice koji je u stanju prikupiti stotinu sudski ovjerenih potpisa potpore svom statusu da bude elektor. To će, po mom sudu, biti možda još i teža zadaća nego prikupiti veliki broj samo potpisanih formulara zahtjeva za upis u poseban birački popis. Stoga se plašim da će se ove tri zajednice, koje su već i do sada imale formirana nacionalna vijeća, naći na velikim mukama da do dana izbora prikupe potreban broj ovjerenih potpisa potpore. No, i to je jedan modalitet, ali mislim da zadovoljni mogu biti samo oni koji su izbjegli ovakve vrste vrlo problematičnih načina prikupljanja potpisa."

Propuštene prilike i budući golovi

** Što mislite koliko je, izuzev mađarskoj i bošnjačkoj, ostalim manjinskim zajednicama koje su uspjele prijeći cenzus pridonijela poprilično zakašnjela reakcija Ministarstva za ljudska i prava nacionalnih manjina televizijskim spotovima i drugim afirmativnim vidovima medijske kampanje?

„Mi smo na tome inzistirali, a kada govorim u pluralu, onda mislim na sve predstavnike manjinskih nacionalnih vijeća. Naime, mi smo malo i prigovarali Ministarstvu da je medijska kampanja zakasnila. Međutim, pri tome sam uvijek imao na umu da taj tko je bio iole pametan u cijeloj ovoj situaciji nije previše niti računao na aktivnost Ministarstva. Oslanjati se na aktivnost države glede motiviranja građana za upis u poseban birački popis bilo je jalovo očekivanje. Naprotiv, nisam ni spreman pridružiti se kritikama koje se sada možda okašnjelo dotiču rada Ministarstva. Nitko se nije smio niti trebao oslanjati na očekivanja da će tu država nešto pomoći. Naravno, i ta pomoć koja je uslijedila tridesetak dana prije zaključivanja ovog razdoblja upisa dobro je došla, ali je za određene zajednice došla kasno. Stoga mi se čini da su pogriješili oni koji su ulagali previše nade u sve to. Sveobuhvatna akcija cjelokupne zajednice, koja je bila rukovođena iz jednog logističkog centra bila je, po mom sudu, pravi recept."

** Mislite pod time na mađarsku zajednicu, tj. Savez vojvođanskih Mađara?

„Apsolutno. Nikada nismo ni tajili da je gro tereta ove akcije u našem slučaju pao na leđa SVM-a, koji je u jednom troipol-četveromjesečnom razdoblju podredio i angažirao sve vlastite ljudske i tehničke kapacitete kako bi se svi ljudi za koje smo znali da su pripadnici mađarske manjine obišli. I, skoro negdje na rubu stvarnih mogućnosti, obišli smo teren i posjetili svakoga za koga se znalo da je potencijalni pripadnik mađarske zajednice. I bez obzira što sada ima dosta nesuvislih napada na ono što je urađeno, primjerice od strane povjerenika za informacije od javnog značaja koji istražuje da li se na pravi način rukovalo podacima, mislim da se ovaj posao na drugi način naprosto nije mogao uraditi. Nema nikakve bojazni od toga da bi ovi podaci koji se odnose na birače bili zlorabljeni. Zahtjevi s osobnim podacima ovih ljudi su podnijeti na mjerodavno mjesto, a to su općinske, tj. gradske upravne službe. Podaci su dalje proslijeđeni državnom tijelu, tj. Ministarstvu za ljudska i prava nacionalnih manjina i sve ove prigovore koje je SVM dobio u pismenom obliku od povjerenika za informacije od javnog značaja mislim da padaju u vodu. Također, ovo je jedno veliko iskustvo, jer se pokazalo da smo jednom dobro pripremljenom medijskom akcijom unutar mađarske zajednice zaista uspjeli skrenuti pozornost velikom broju pripadnika naše zajednice da ova mogućnost postoji i da je ovo, rekao bih s malo pretjerivanja, bespovratna šansa da se jednom iskaže pripadnost našoj zajednici, da se zatraži upis u poseban birački popis mađarske manjine i da se onda odluka o izborima uzme u svoje ruke. To znači da svaki pripadnik naše zajednice, ukoliko je upisan u ovaj poseban birački popis, može osjećati da će sam svojim glasom i sudjelovanjem na izborima pridonijeti jednom demokratskom razvoju."

** Ipak, i pored rezultata akcije prikupljanja potpisa, kao i nesporne dominacije unutar stranaka vojvođanskih Mađara SVM se nije odlučio za neposredne izbore sa samostalnom listom. Zbog čega?

„Kao član Predsjedništva SVM-a i sam se nadam da naš položaj nije upitan unutar mađarske zajednice. Međutim, u mađarskoj zajednici se više godina unazad vodi jedna neutemeljena i nepotrebna polemika oko toga je li dosadašnje Mađarsko nacionalno vijeće po pitanju elektorskih izbora prije sedam i pol godina bilo legitimno ili nije. Nadalje, jedna svježija debata, ali isto tako nesuvisla, vodi se o tome hoće li sada novoustanovljeni posebni birački popisi biti legitimni ili neće. Naši politički rivali govore o tome da ovo nije legitiman popis birača Mađara, jer nije bio sastavljen od strane države."

** Mislite li na gg. Andrása Ágostona i Sándora Pálla?

„Da, na njih, jer govore u tom smislu. Ali, mislim da su to zaista nesuvisle izjave. Naime, ovaj birački popis svih manjinskih zajednica se upravo izrađuje od strane mjerodavnog državnog tijela, a jedina razlika i nepreciznost su što se na ove posebne biračke popise stiže na temelju vlastitog zahtjeva građana Srbije koji sebe smatraju pripadnikom određene manjinske zajednice i koji su spremni to i izjaviti. Mislim da tu nema nikakvog demokratskog deficita, jer manjinska prava pripadaju onima koji pripadaju manjinskim zajednicama, a to su oni ljudi koji po načelu slobodnog izbora identiteta to i prihvate. Stoga mi sa svoje strane nemamo nikakvih načelnih ni praktičnih dilema da je ovo što je urađeno u potpunom suglasju s Ustavom i zakonima i s općim načelima međunardno prihvaćenih standarda zaštite ljudskih i manjinskih prava. Na žalost, moramo prihvatiti činjenicu da i unutar mađarske zajednice, a napose politikuma Mađara u Vojvodini, ima rasprava koje ponekad ne služe ničemu niti vode prema ijednom cilju, ali su prisutne. Ipak, SVM ne želi biti apsolutni vladar svih društvenih odnosa unutar mađarske zajednice.. SVM nudi kooperaciju i ostalim političkim strankama i ostalim strukturama koje mogu reflektirati na to da sudjeluju u zastupanju interesa mađarske manjinske zajednice. To su uglavnom nevladine organizacije, a naravno i povijesne vjerske zajednice koje okupljaju i Mađare. Tako da ideja koja je prihvaćena u SVM-u je da lista koja bude krenula na ove izbore s članovima SVM-a ne bude većinska lista naše stranke, tj. da iskazani članovi SVM-a ostanu u brojčanoj manjini na ovoj listi i da postoji radi sudjelovanja na ovoj listi za sve one koji misle na približno sličan način kao i mi. Pozvali smo i političke stranke, tj. naše oponente ili rivale, ali za sada imamo evidentno odbijanje i od strane Demokratske stranke vojvođanskih Mađara i Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara i Građanskog pokreta vojvođanskih Mađara. Znači, mi smo jednu rundu razgovora već završili, a slijedi nam sljedeća s civilnim organizacijama. To mislimo provesti po regionalnom načelu, tj. u većim središtima koja u okruženju imaju naselja s mađarskim življem. Želimo organizirati seriju ovakvih razgovora i isporučiti im poziv da se na odgovarajući i izbalansiran način uključe u ovu ideju, a vjerujem da ćemo na kraju ove kampanje napraviti još jedan pokušaj da privolimo i predstavnike političkih stranaka da nam se pridruže. Osobno imam rezerve spram mogućnosti uspjeha ovog kruga. Ali, vidjet ćemo. U politici se, naravno, nikada ne smije unaprijed kazati da je nešto isključeno."

Šareni dresovi i drugoligaši

** Kako gledate najave da će se i „nemađarske" stranke uključiti u izbore sa svojim listama, poput Lige socijaldemokrata Vojvodine ili Demokratske stranke, primjerice?

„Mislim da je i to u neku ruku normalno. Uz napomenu da sam uvjeren da će birači napraviti jednu oštru razliku između onih osoba koje će na izborima sudjelovati na ranije spomenutoj listi i onih, po nacionalnosti Mađara, koje se nalaze u tzv. nemađarskim strankama. Upravo tu računam na činjenicu i na pristup kod naših birača da će se napraviti jedna radikalna razlika u procjeni kvaliteta i sposobnosti onih ljudi koji svoju političku karijeru ostvaruju u DS-u ili LSV-u. Naime, vrlo bih se teško mogao prisjetiti makar ijednog političkog čina kojega su ovi ljudi učinili za dobrobit mađarskog obrazovanja, kulture, medija ili službene uporabe jezika. A to su temeljne stvari. Tu nije riječ o regionalnom ili razvitku komunalne infrastrukture u lokalnim samoupravama. Tu se decidirano radi o djelatnostima koji su u službi očuvanja manjinskog nacionalnog identiteta. Uz dužno poštovanje naših kolega političara u DS-u i LSV-u, vrlo bih dugo morao listati u novinskim člancima ili medijskim izvještajima kako bih pronašao makar ijednu reportažu o tome da je netko od pripadnika ovih stranaka, a Mađara po nacionalnsoti, makar i jednu iglu stavio s jedne na drugu stranu kako bi na taj način pridonio boljitku položaja mađarske manjine. Iz tih razloga sam uvjeren da su naši birači izoštreni u ocjeni ovakvih pitanja."

** Što dobijaju oni građani, pripadnici nacionalno manjinskih zajednica, koji se nisu upisali u poseban birački popis do 9. ožujka nego će to učiniti do svibnja, bez obzira je li riječ o onim koje će ići na neposredne ili elektorske izbore?

„Nema problema oko upisa. Naime, za ovu godinu, tj. za izbore koji će biti održani 6. lipnja, 'posljednji vlak' kreće 15 dana prije održavanja izbora. To je, inače, analogna situacija kao i kod parlamentarnih izbora. Ovo, dakle, znači za svakog pripadnika bilo koje manjinske zajednice da od danas pa sve do 15 dana prije održavanja izbora može zatražiti upis na svoj vlastiti posebni birački popis. Moram napomenuti i to da posebni birački manjinski popisi ostaju na snazi i dalje. To drugim riječima znači da je upisivanje u posebne biračke popise otvoreno i nakon izbora tijekom ove godine. Svatko tko je pripadnika manjinske zajednice, a koji je svoje punoljetstvo stekao nakon do sada spominjanih termina moći će i u budućnosti zatražiti upis na poseban birački popis. Isto to će moći učiniti svaki pripadnik manjinske zajednice koji zbog nekog vlastitog razloga to prije nije učinio. Naravno, nakon ovogodišnjih izbora to izborno pravo će dotični građanin moći ostvariti tek za četiri godine kada se budu birali za tada nove sastave nacionalnih vijeća."

** Dijelom ste o tome već govorili, ali koji su, osim priprema, još nedostaci elektorskog načina izbora?

„Ne bih previše kritizirao taj sistem, jer smo ga svi mi prošli. Što se demokratskog kapaciteta tiče, ja velikih prigovora ne bih imao iz prostog razloga što se i u elektorskom modelu izbora može animirati teoretski veliki broj građan s općim biračkim pravom, a koji su pripadnici nacionalne manjine samo je tehnički to teško izvesti. Finalni rezultat cjelokupnog ovog razmišljanja jeste da će sada biti mnogo teže animirati veliki broj ljudi da daju svoje potpise potpore svojim elektorima nego li je to bilo u prethodnom izbornom krugu prije sedam-sedam i pol godina. Stoga mislim da su ovo evidentne poteškoće, a demokratski kapacitet i legitimitet novoizabranih manjinskih nacionalnih vijeća neće biti problematičan zbog toga što su birani na jedan ili drugi način. Samo, ponavljam, plašim se vrlo velikih tehničkih poteškoća glede prikupljanja potpisa potpore. Jer, ako se to nije uspjelo u određenim situacijama uraditi do sada kada je to tehnički bilo lakše i kada se potpisnici nisu morali voditi u sud ili gradsku u pravu radi ovjere njihovog potpisa, onda se pitam zašto bi to sada bilo lako."

** Znači, ne smatrate da elektorski način izbora ostavlja daleko veći prostor za manipulaciju najvećeg dijela pripadnika određene manjinske zajednice?

„Ne. I to je jedna procedura koja iziskuje ogromno, ali i transparentno zalaganje političkih snaga koje misle sudjelovati u sljedećem sastavu bilo kojeg manjinskog nacionalnog vijeća. To znači da se mora provoditi vrlo intenzivna kampanja, bilo da je riječ o neposrednim ili elektorskim izborima. Prema tome, ulog političke, marketinške ili logističke energije se ne razlikuje, čak ni u krajnjem ishodu. Samo se plašim toga da će oni koji do sada nisu uspjeli sakupiti dovoljan broj potpisa za neposredne izbore morati ponavljati posjećivati one ljude koji su im i do sada pružali potporu, ali sada pod izmijenjenim uvjetima i s dodatnom energijom da se ljudi uvjere u ispravnost onoga što se radi. Na žalost, imam jako puno suosjećanja prema onima koji moraju ponoviti cijeli ovaj postupak."

** S obzirom da ste, u političkom smislu, dugo bili u najužoj koaliciji s Demokratskim savezom Hrvata kako gledate na neuspjeh hrvatske zajednice glede prelaska cenzusa: nesposobnost političke, kulturne i druge elite ili nedovoljnu svijest pripadnika većeg dijela unutar zajednice?

„Jako ste mi pomogli u davanju odgovora riječima da su mađarska i hrvatska zajednica bile u prijateljskoj svezi. Stoga bi moj odgovor bio da prijatelji ne trebaju komentirati postupke jedni drugih. Mislim da će pouke izvući sama hrvatska politička elita. Nismo mi tu previše potrebni da otežavamo ovu situaciju. Ona je, po mom skromnom sudu, ionako dosta ozbiljna."

Komentari

Dodaj Novi Pretraga

Dodaj komentar
Ime:
Email:	bez obaveštenjasa obaveštenjem
Websajt:
Naslov:
UBBCode:	-boja-aquacrnaplavafuchsiasivazelenalimunastakestenjastatamno plavamaslinastaljubièastacrvenasrebrnatealbelažuta -veličina-sićušnomaloosrednjevelikoogromno
	Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.

 

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."