Javnost u SAD i Europi je posljednjih godina alarmirana velikim nestancima pčela. Problem je prvo zamijećen nakon što je misteriozni nestanak pčela najviše pogodio proizvođače meda u SAD-u. U Kaliforniji je, na primjer, zabilježen pad populacije pčela od 30 do 60 posto.

- Kad sam otvorio košnicu vidio sam da je potpuno prazna, nema pčela. Bio sam zaprepašten. Vidio sam da nigdje nije bilo mrtvih pčela - rekao je Dave Hackenberg, proizvođač meda iz Pennsylvanije za BBC.

Smatralo se da je uzrok tome nametnik varroa, koji pčelama uzrokuje varoze. To je vanjski parazit, grinja koja napada pčele Apis cerana i Apis mellifera. Drugi su tvrdili kako pčele ubija pesticid koji isparava zbog visokog postotka vlage u zraku.

Međutim, znanstvenici su zaključili da se okolnosti nestanka pčela ne podudaraju s okolnostima kad je riječ o parazitima ili nekim drugim uzročnicima bolesti. Nastao je novi uvriježen koncept - Colony Collapce Disorder (CCD) ili u prijevodu Poremećaj urušavanja kolonija.

- Znanstvenici diljem svijeta pokušavaju utvrditi uzročnika bolesti, a nema ni jednog dokaza da bolest postoji - rekao je znanstvenik dr. Dennis Anderson.

Prema rezultatima jednog istraživanja, u nekim dijelovima Teksasa broj pčela pao je za čak 70 posto, dok je u Kaliforniji zabilježen pad populacije pčela od 30 do 60 posto.

Zahvaljujući tome što su u pčelinjaku ponekad zaostajale pojedine pčele koje nisu bile u stanju letjeti, provedene su analize koje su pokazale da su imale po pet ili šest infekcija. U tijelima su im u pravilu pronađeni svi poznati pčelinji virusi, a još su bile i napadnute gljivicama, što je siguran znak kolapsa imunog sistema.

Einstein i pčele

I u Europi pčele uzmiču pred bolestima, insekticidima i intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Prema podacima međunarodnog udruženja pčelara "Apimondie", samo u prošloj godini odumrlo je oko 30 posto od ukupno 13,6 milijuna europskih košnica. U Sloveniji je taj postotak dosegnuo razinu od 50 posto, a u jugozapadnoj Njemačkoj čak 80 posto. Pčelari ne shvaćaju zašto se tako malo pozornosti pridaje industriji koja podmiruje 58 posto europske godišnje potražnje od 340.000 tona meda. Ipak, nedavno je Europska unija nakon višegodišnjeg natezanja konačno izglasala postupno povlačenje najtoksičnijih pesticida.

Još prije godinu dana ekolozi su predviđali da bi se mogao zbog odumiranja pčela mogao narušiti hranidbeni lanac. U tom kontekstu se navodi poznata misao Alberta Einsteina:

- Ako pčele nestanu, ljudima će ostati još samo četiri godine života. Nema više pčela, nema više oprašivanja, nema više biljaka, nema više životinja, nema više čovjeka.

U Britaniji se, prema pisanju lista Times, zbog deficita pojavilo crno tržište kradenih pčela, a tamošnji pčelari sumnjaju kako su kradljivci dobro obučeni u načinu gajenja tih insekata i njihovom transportu, što potvrđuje i obim tih krađa. U travnju je, na primjer, sa pčelinje farme "Komon farm" u grofoviji Stafordshire netko odnio 18 košnica s oko 800.000 pčela, ukupne vrijednosti veće od 6.000 funti, prenijela je agencija Agrofakt.
Rukovodilac Udruženja pčelara Britanije John Howeat je ukazao kako je naglo povećanje krađa košnica rezultat svijesti o smanjenju populacije pčela, kao i njihovih visokih cijena usled deficita. Mnogi farmeri su, zbog pomanjkanja pčela, prinuđeni ručno obavljati oprašivanje.

U Japanu, prema pisanju lista "Asahi Ssimbun", povrtari ne mogu pribaviti potrebnu količinu pčela, usprkos tomu što ih naručuju čak i mjesec dana prije početka sezone. Cijene pčelinjih paketa su u Japanu već povećane 20 do 30 odsto, a kupci u pojedinim regionima moraju da plaćaju i do 50 odsto više, ali su japanski farmeri, uprkos tako visokoj ceni, uspeli da kupe samo 70 odsto naručenih pčela.
Ručno je oprašivanje veoma teško i skupo, što povećava cenu poljoprivrednih proizvoda i farmeri u vrijeme sadašnje recesije ne mogu sebi dopuistiti tako skupe operacije oprašivanja.

Štete u poljoprivredi

No, štete ne pogađaju samo pčelare. Studija Sveučilišta Cornell ustanovila je da u Sjedinjenim Državama usjevi i druge kulture u ukupnoj vrijednosti od 14 milijardi dolara ovise o oprašivanju pčela medarica. Carl Grooms je vlasnik farme na Floridi, gdje uzgaja čitav niz povrtnih i voćnih kultura.

- Kada ne bih mogao unajmiti košnice pčela i postaviti ih uz moje nasade tikvica, zuchina i buća, onda uopće ne bih ni uzgajao te nasade jer nema dovoljno divljih medarica u prirodi da to sve opraše. Ovdje se intenzivno uzgajaju i dinje i lubenice; za obje treba imati pčele. Veliki uzgajivači u trenutku donose odluke: ako nema pčela za unajmiti, neće biti ni nasada dinja i lubenica. Sada smo upravo suočeni s takvim odlukama - kaže Grooms.

- Nema pčela - nema berbe - rekao je povrtar Robert Edvards na zasedanju Potkomiteta za poljoprivredu Predstavničkog doma Kongresa SAD. Edvardse je ispričao kako je morao da prepolovi proizvodnju krastavaca jer nije mogao da nađe i iznajmi košnice sa pčelama za oprašivanje cveta.

Po podacima Svetske banke, cijena hrane je za samo tri godine skočila 83 dosto.

Proizvođač američkih borovnica Edvard Flanagan je rekao na sednici da će morati da poveća cenu za deset puta ili preore voćnjak ako se pčele uskoro ne vrate.

I domaći problem

Na prošlogodišnjem sastanku u Upravi za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede je  predsednik asocijacije  SPOS, Dr med. Rodoljub Živadinović istakaoda je sav semenski suncokret prošle, kao i prethodnih par godina, tretiran neonikotinoidima, uglavnom tiametoksamom, te je zatržio zabranu upotrebe neonikotinoida. Predstavnici proizvođača pesticida su branili svoje proizvode navodeći čak i da je problem s pčelama u SAD da su dezorijentirane zbog dugog transporta i da zato nestaju!?

Na internetu je jedan domaći višegodišnji pčelar rekao da pčele nestaju i u Srbiji i kako ima sve više pčelara koji ostaju bez svojih pčela ili su pčelinje zajednice toliko slabe da nisu u stanju sebi da osiguraju hranu.

- Naravno, za stanje u pčelarstvu je krivac čovjek, poljoprivrednik, voćar koji kemijskim sredstvima prska sve što mu padne pod ruku. Čuveni "atomizeri" jezde našim poljima i potpuno nekontrolirano bljuju otrov. Apeli i molbe ne pomazu, čak odmažu, iz inata teraju po svome. Kriva je možda i država koja je polupismenim trovačima omogućila da slobodno kupuju otrove i koriste ih kada njima padne na pamet. Genocid na sve što leti i koristi čovjeku nastaje vikendom kada urbani seljaci navale na svoje zavičaje. Ti isti nikada nisu za svoje potrebe ubrali, pojeli ili napravili neki sok, džem ili što već sa svojih otrovanih voćnjaka. Pijace i otkup su za njih interesantni. Mnogi pčelari su pesimisti i ne vjeruju kako će se nešto skoro dobrog desiti. Mislim da će naša polja i voćnjaci biti idealno čisti kao apoteke, bit će ljepota vidjeti te zelene predjele bez insekata, ali s gomilom kemije na i ispod zemlje. Na zdravlje - kaže pčelar Branislav.

I Subotica pogođena

Pčelari koji iz Inđije dolaze u subotički atar, Milena Praštalo i Đuro Marjanović izjavili su nedavno kako će morati s pčelama bežati iz Vojvodine zbog novih vrsta pesticida koji se koriste, a koji djeluju štetno po tri godine dok se ne razgrade:

- Ne smiješ više uzeti kukuruz sa polja i skuhati ga, razbolet ćeš se. Neće biti ovdje ni fazana, ni jarebica ni zečeva uskoro. Peiću s obližnjeg salaša je uginulo 9 goveda jer su pasla tamo gdje je prskano ovim novom otrovom, koji je u inozemstvu zabranjen. Prošle zime je u Subotici pomrlo prosječno 40 posto pčela, a u Bačkoj Topoli 70 posto. A, kada ne bude bilo pčela, ni ljudi neće još dugo. Umjesto da nas ostave da im pčelama oprašujemo suncokret, kako bi imali za 40 posto više roda, oni zapraše onim otrovom kojim nakon 5 dana pčela ugine. Narod ne zna šta rade mangupi. Sve je to kancerogeni, zatrovano. Ovo je zadnji put kako smo došli - kaže Đuro koji godišnje putuje po 1.500 kilometara sa svojim pčelama.

- Da nam vrate suncokreta stare sorte, neće biti meda ni za torte - glasi stih koji je ispjevala Milena, bolno gledajući kako civilizacija satire samu sebe i prekrasna zemaljska stvorenja.

- Meni je milo da živim sa pčelama. One su toliko inteligentna bića. Sa njima se ne osjećam sama, ni kada noćim u kamionu dok smo na terenu. Ne znam bih li bez njih preživjela sve što me je snašlo u životu. Ja sam završila samo 4 razreda osnovne škole, nisam obrazovana, ali znam da ovako neće moći.

Pouka

Ova priča ima i pouku. Pčelinje zajednice pčelara koji se bave biodinamičkom poljoprivredom (društva za organsku privredu Demetra International), prema pravilima uzgoja dr. Rudolfa Steinera, navodno nigdje na svijetu nisu pogođene CCD-om. Poznato je da je Steiner u predavanjima vizinarski govorio i o pčelama. Jednom se jedan profesionalni pčelar, stanoviti Müller, jako uzbudio kad je Steiner počeo pričati o greškama koje čine pčelari objašnjavajući da će korištenje larve pčela radnika u rasplođivanju matica imati na duge staze izuzetno štetne učinke. Na kraju je Steiner odustao od objašnjavanja tvrdoglavom pčelaru slijedećim riječima:

- Za sto godina prestat će svako razmnožavanje pčela ako se u pčelarstvu budu koristile samo umjetno uzgojene pčele. Istina je da to danas ne možemo pokazati, to se mora odgoditi za kasnije. Gospodine Müller, možemo o tome razgovarati za stotinjak godina, pa ćemo vidjeti kakvo ćete onda imati mišljenje o tome.

Od tada je prošlo osamdesetak godina, a praksa umjetnog oplođivanja pčela ne samo da se nije obustavila, nego je postala standard. Što dovodi do prve čvrste poveznice dosad neobjašnjivih pojava CCD- a: ustanovljeno je da se CCD pojavljuje upravo na onim područjima gdje je opisana praksa uobičajena, te su pčele tokom dugog perioda i slijeda generacija iznimno oslabile i degenerirale. Moguće je da je uzrok CCD-a upravo dugotrajno mješanje čovjeka u prirodni mehanizam razvoja i života pčelinjaka.

Skup svih simptoma CCD-a ne poklapa se ni sa čim u stručnoj literaturi, ali prvi predloženi krivci su paraziti, pesticidi, globalno zatopljenje i genetski modificirane kulture, mada svaka teorija ima nedostatke. Glasovi pčelara digli su se protiv GMO kukuruza, najštetnijeg od GM-usjeva, jer je u pokusima dokazano da mijenja površinu probavnog trakta pčela, slabeći ga i omogućujući slobodan ulaz nepoželjnim mikroorganizmima. No, kako je količina toksina u peludu tokom pokusa bila deset puta veća od one uobičajene u stvarnosti, ti su prigovori zasad odbačeni. Walter Haefeker, član uprave Njemačke pčelarske udruge i bivši predsjednik Europske udruge profesionalnih pčelara zastupa mišljenje da su stanju pčela doprinijeli prskanje herbicidima, prakticiranje monokulture i sadnja GMO kultura, ali još se nije uspjelo dosljedno pokazati njihovu povezanost s unutrašnjim ustrojem pčelinjeg organizma i tako eventualno naći protumjere.

Teorijama se nedavno pridružilo i ograničeno istraživanje koje je na sveučilištu Landau u Njemačkoj proveo dr. Jochen Kuhn. Pokazalo je da se pčele odbijaju vratiti u košnice kad se u blizinu postavi mobilni telefon. Već otprije se zna da se ponašanje pčela mijenja u blizini dalekovoda, pa Kuhn smatra da je na tragu mogućeg uzroka. Možda zračenje mobilnih telefona interferira s navigacijskim sustavima pčela, sprječavajući ih da pronađu put natrag do košnica? S druge strane - mada elektomagnetsko polje utječe na okoliš - moćni odašiljači, superjaki vojni radari i mobilni telefoni s nama su već godinama i desetljećima, pa se nije pojavio problem poput CCD-a.

Neka druge teorije razloge nestanka milijardi pčela traže u grani znanosti zvanoj „torzijska fizika".Zbog promjena u torzijskim poljima, nagađa se, možda su pčele ostale bez temeljno važnog torzijskog navigacijskog sustava. Možda to objašnjava iznenadno pojavljivanje ogromnih rojeva na mjestima na kojima nikad nisu viđene, kao što se se nedavno pojavile u centru Spokanea (država Washington) ili pokušale zauzeti jednu kuću na Floridi. Problem je što je nemoguće ispitati stradale pčele, jer na neki misteriozan način do danas nije pronađena nijedna od pčela koje su trajno napustile košnicu.

Komentari

Dodaj Novi Pretraga

Dodaj komentar
Ime:
Email:	bez obaveštenjasa obaveštenjem
Websajt:
Naslov:
UBBCode:	-boja-aquacrnaplavafuchsiasivazelenalimunastakestenjastatamno plavamaslinastaljubièastacrvenasrebrnatealbelažuta -veličina-sićušnomaloosrednjevelikoogromno
	Morate navesti anti-spam kod koji stoji na slici.

 

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."