| Hoće li islandski vulkan prouzročiti glad - opet? |
| Events | ||||||
| piše: Nikola Perušić | ||||||
|
Povijest kataklizme: Islandski vulkan na glečeru Eyjafjallajoekull dobro je zabrinuo Europljane, poglavito putnike čiji su zrakoplovi ostali prizemljeni, čime je uzročen najveći izostanak lijetova u povijesti. Navodno će oblak vulkanske prašine doći i do nas. Ali, stvar je još zanimljivija iz šireg kuta. Naime, ne radi se o jedinstvenom povijesnom događaju, erupcija islandskog vulkana Laki 1783. godine također je imala posljedice po Europu, a i naše krajeve. U znanstvenom radu Krešimira Kužića, koji se može naći na linku http://www.google.com/url?sa=t&source=web&ct=res&cd=2&ved=0CA4QFjAB&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F15042&ei=w6bIS5GJKaikOLTCodQM&usg=AFQjCNELw_zdWzqB855Yvn3Rs27F5aI52g&sig2=XUXKW1GfzBeKNCcTDCDyjQ stoji da sumporasta magla nije imala nikakvih direktnih posljedica, ali da je aerosol tijekom tri sljedeće godine uzrokovao klimatske anomalije.
Tadašnju islandsku katastrofu zabilježio je župni svećenik Jón Steingrímsson, zapisavši da je počela u 9 sati na Duhovsku nedjelju 9. lipnja 1783. te da je trajala osam mjeseci - time stvorivši drugu najveću količinu bazaltne lave u novije vrijeme - oko 14,7 km3! Oslobođena je i golema količina plina - oko osam milijuna tona fluora te oko122milijuna tona sumpornih plinova (pretežno S02 i H2S), koji su zajedno stvorili 200 milijuna tona H2SO4. Dok su se učinci vrlo otrovnog fluora osjećali na Islandu, sumporna kiselina pretvorena u aerosol proširila se diljem Europe stvarajući čudnu gustu maglu. U nekim mjestima uzrokovala je iritaciju očiju ili neugodan sumporni smrad, negdje je negativno utjecala na biljke, metali su korodirali, dok je u Veneciji zabilježeno taloženje prašine s primjesama sumpora i željeza. Redovnik Marijan Lanosović (1742.-1812.), profesor filozofije koji je služio u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, uredno je, iz dana u dan, bilježio sve važnije događaje. U razdoblju od 1774. do 1783. Lanosović je živio u Osijeku te je zabilježio: - 1783. 20. lipnja: Pojavila se i traje gusta magla, kakvu ljudi ne pamte da bi je vidjeli u to doba. - Kasnije: ... Vrime je sveđer slidilo mutno, čadina sveudiljna po svoj Bosni. U zaključku ovog veoma zanimljivog znanstvenog rada autor navodi da se vulkanska aktivnost pukotine Laki neočekivano dogodila nakon trogodišnjeg razdoblja suše, oštre hladnoće i gladi. Usjevi te 1783. godine nisu oštećeni, ali su dvije sljedeće zime i suša tijekom ljeta zasigurno povezani s tim klimatskim poremećajem, kao neposredni i zakašnjeli učinci aerosola, u ovisnosti o prirodno-geografskim uvjetima. S obzirom da je povijest učiteljica života, eto nama jedne brze lekcije i malo posla za analitičare, poljoprivrednike i vlastodršce. Ništa nas ne smije iznenaditi. Fotografije: Olafur Eggertsson, Jon Gustafsson (Reuters), Alan Betson (Irish Times)
 
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."Noviji tekstovi iz ove rubrike:
Stariji tekstovi iz ove rubrike:
|
Povezani članci
levi - box1
levi - box2
Custom HTML advanced (JTricks.com)
![]() |
Najnovije
Dokle će nam Dudova šuma ostati pluća grada?Govoreći o šumama, Subotica ima ne samo njih ... |
Najlepši delovi šuma na pesku** Često se govori da mi stanovnici severne ... |
Natura i Emerald** Koncept i praksa zaštite prirode se u ... |
Još jedno umiruće panonsko jezeroKelebijsko je najstarije vodeno telo okoline grada, voda ... |
Story
Tiha noć, sveta noć** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav... |
Subotica na markama** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom... |
Szüreti szabályokElmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés... |
A kertészsor sor(s)aKertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb... |
Relax
HatékonyságEgy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn... |
E, to kod nas ne možeDogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj... |
A helyes táplálkozásrólMi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé... |
Policajac kaznio policajca - samog sebePrema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst... |
© 2009. DIURNARIUS
Impressum













Ali, stvar je još zanimljivija iz šireg kuta. Naime, ne radi se o jedinstvenom povijesnom događaju, erupcija islandskog vulkana Laki 1783. godine također je imala posljedice po Europu, a i naše krajeve. U znanstvenom radu Krešimira Kužića, koji se može naći na linku 















