Ne, nije reč ni o kakvim ratn(ičk)im manevrima, pokretima, ni o čijoj pobedi... Govorimo o Subotici, a ona spada među gradove koji u svojoj istoriji nemaju zabeležen ni jedan odistinski, hvale vredan boj, pa bi cinici izvesne orijentacije s pravom mogli zapitati čime li je onda uopšte zaslužila da joj se ime pominje u istoriji. Jer, kakav je to grad koji drži do sebe, a da se nikada oko njega - ili barem u njegovoj blizini - nisu ukrštali mačevi i koplja, praštale muškete i ostale ratne ...
Protiče praznični vikend u Budimpešti, Mađarska se priseća borbe za slobodu 1848. godine. U rano nedeljno jutro u sauni kupališta Rudaš, starog turskog kupatila slučajno se upoznajem sa g. Angyalom, i ubrzo se ispostavlja da je on Subotičanin. Sa uzbuđenjem se priseća mladosti i tadašnjeg grada.
Mobilnost mladih je jedan od modela kojim se stvara integrativna baza starog kontinenta. Cirkulacija mladih podstiče kruženje ideja, kultura, razumevanja i tolerancije. Evropska javna politika prepoznala je mobilnost mladih kao veoma bitnu tačku kojom se postiže više povezanih ciljeva, kako za pojedince kroz njihov lični rast, tako i za zajednice koje lakše povezuju tuđa sa svojim iskustvima i koja se sinhronizovanije razvijaju.
Općenito se smatra kako su preci današnjih Hrvata u Vojvodini, neovisno o vremenu dolaska pojedinih skupina u ovo podneblje, živjeli u uvjetima jezične tolerancije - sve do početka XIX. stoljeća. Nesmetano su razvijali vlastitu visoku kulturu postižući zapažena ostvarenja na polju književnosti, znanosti i visokog školstva predvođeni katoličkim svećenstvom, pogotovu franjevcima. Osim u okviru redovničkih samostana i visokih škola (Bač, Baja, Budim, Mohač, Sombor, Subotica), podunavski su Hrvati nesmetano koristili vlastiti jezik, djelomično i u lokalnoj upravi (Statut grada Subotice iz 1745., hrvatski urbar iz 1779. i dr.). No, početkom XIX. stoljeća stvara se u Ugarskoj mađarski nacionalni pokret, koji
Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta, 27. januar, ustanovljen je 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih naroda. Za datum ovog spomen-dana uzet je dan kada su 1945. godine sovjetske trupe oslobodile nacistički logor uništenja Aušvic.
2009. december 19. Éjfél óta szabadon mehetünk a Schengeni övezetbe! 17 évvel ezelőtt léphettünk át ezen a határon úgy, hogy a határőr szalutált és éreztük Európa megbecsült köztiszteletnek örvendő polgárai voltunk.