| Meštani čuvaju biser Subotice |
| Story |
| Đ. Dragojlović |
|
Udruženje za razvoj naselja peščarske visoravni Severne Bačke (Észak-Bácskai Homokháti Kistérség Település Fejlesztési Egyesület) organizovalo je, u okviru realizacije projekta „Meštani u funkciji čuvara okoline Ludaškog jezera" (A helybeliek, a Ludasi-tó védőinek szerepében), radni skup o zaštiti jezera Ludaš, u cilju stvaranja zdrave životne sredine. Skup, koji je okupio više od trideset učesnika, održan je u subotu, 15. oktobra, u Vizitorskom centru Ludaš (Ludasi Látogató Központ) na Hajdukovu (kod Szúnyog Csárde). Skup je otvorio predsednik udruženja, Peter Engi (Engi Péter), rekavši da je (i) ovaj razgovor jedna u nizu aktivnosti posvećenih zaštiti jezera, te načinu na koji stanovnici u njegovoj okolini mogu i treba da žive sa njim, da ga svojim aktivnostima ne ugrožavaju, te da ono istovremeno ne bude teret koji ih onemogućava u svakodnevnom životu i radu.
Nakon izlaganja koja su obuhvatila prikaz aktivnosti čuvarske službe, problem zaštite voda u životnoj sredini, te sliku sadašnjeg stanja prirodnih vrednosti Ludaškog jezera, razvila se živa diskusija, u kojoj je ukazano na brojne probleme, na neke od puteva i mogućnosti da se oni reše, a formirana je i radna grupa koja će formulisati zaključke ove rasprave, na osnovu kojih će se od nadležnih organa tražiti pokretanje aktivnosti koje će sprečiti dalje zagađivanje vode jezera, propadanje njegove flore i faune, što sve zajedno predstavlja izvanredno veliku opasnost za opstanak jezera.
U jezero se ulivaju neprečišćene otpadne vode i kanalizacija, ali učesnici razgovora su istakli kako glavnim problemom smatraju to što se u Ludaš ulivaju i zagađene vode jezera Palić, što, prema njihovom mišljenju, sa kojim su saglasni i stručnjaci, polako ali sigurno dovodi do nestajanja flore i faune po kom je ovo zaštićeno područje poznato. Klara Sabadoš (Szabados Klára) iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode istakla je da su se učesnici razgovora okupili da (pro)govore o problemima koje ni oni, ni pokrajinski zavod, ni javno preduzeće kom je poverena briga o jezeru, ne mogu da reše. Što se Zavoda tiče, rekla je ona, on je samo stručno telo, koje formuliše predloge, predlaže da se učini ovo ili ono, ali donošenje odluka nije u njihovoj nadležnosti. Odluke, kaže ona, donose političari... Nije rekla, ali je u vazduhu ostao osećaj kako te odluke ne retko nisu baš sasvim u skladu sa onim što predlaži stručnjaci. Najmanje što bilo ko od okupljenih može da učini, ne samo ona, jer joj je to na neki način u „opisu posla", već svi, pošto je to pravo svakog građanina, jeste da kad god primete da se ne poštuju propisani režimi ponašanja oko jezera i na njemu, podnesu prijave nadležnima. To svakako neće rešiti sve probleme, ali u značajnoj meri može doprineti razvijanju svesti o potrebi da se poštuju propisane mere zaštite, rekla je ona. Nadovezujući se na njene reči, Gabor Kovač (Kovács Gábor) je istakao da je jasno da postoje određena pravila igre, te da su upravo članovi udruženja prvi koji ih se moraju pridržavati -- jer, rekao je Kovač -- ako se mi prvi ne pridržavamo propisanih pravila, kako možemo očekivati od drugih da uvek poštuju ta pravila? Bence Mikeš (Mikes Bence) iz Javnog preduzeća „Palić-Ludaš" je u svom izlaganju istakao da u okviru svojih mogućnosti ljudi iz ove firme čine sve što mogu na planu zaštite jezera, ali da su vrlo često njihova nastojanja ograničena, u prvom redu finansijskim mogućnostima. On je okupljene upoznao sa aktivnostima na sprečavanju širenja trske i zove na pojedinim lokacijama, označavanju granica zaštićenog područja, edukaciji stanovnika, u prvom redu mlađih generacija, ocenivši da sve što preduzimaju, iako je u celini nedovoljno, ipak, makar i sporije nego šti bi želeli, donosi rezultate.Tibor Aladić (Aladics Tibor) je rekao da treba znati živeti sa jezerom, uživati u njemu, ali da se moramo i baviti njime, jer sve to nije pitanje idile života uz jezero, nekakve igre, već veoma ozbiljno pitanje očuvanja jezera i živog sveta u njemu. Prema njegovom mišljenju, možda bi trebalo preispitati sistem određivanja zona sa pojedinim nivoima zaštite, koje su možda prekruto postavljene, pa bi trebalo razmisliti o fleksibilnijem pristupu tom pitanju. U ovom kontekstu postavljeno je i pitanje delova jezera koji su pod najvišim stepenom zaštite i u kojima nisu dozvoljene nikakve aktivnosti - jer su u ovom trenutku upravo ti delovi jezera najviše propali i najviše su ugroženi. Možda bi, pošto je to zakonski moguće uraditi, na određeno vreme trebalo promeniti režim zaštite u tim delovima jezera i preduzeti mere koje bi doprinele njihovom očuvanju. Podsetivši na prirodne vrednosti jezera, Ištvan Hulo (Hullo István) je postavio pitanje šta se događa sa jezerom Palić, jer njegovo stanje u velikoj meri utiče na stanje jezera Ludaš. Gledamo skrštenih ruku kako se trska širi i po Palićkom i po Ludaškom jezeru i, ako se to nastavi, uskoro možemo doći u situaciju da na Ludašu nemamo ni ptica, zbog kojih je ono u velikoj meri i zaštićeno, ali ni riba u jezeru.Klara Sabadoš je, reagujući na to, rekla kako moramo biti načisto sa tim šta želimo sa jezerom: da li da imamo stanište brojnih vrsta ptica, ili želimo jezero bogato ribom, zarad ribolova. Oba cilja, po njenom mišljenju, nije moguće ostvariti... Sa ovim njenim mišljenjem nije bio saglasan deo učesnika razgovora, koji smatraju da niko ne razmišlja o privrednom ribolovu na jezeru, ali da je uz njegovo očuvanje kao staništa ptica moguće obezbediti i bogat riblji fond, koji bi doprineo očuvanju biološke ravnoteže u jezeru, a s druge strane omogućio i, makar i ograničen i selektivan, sportski ribolov. Ujab cikkek ebböl a rovatból:
Idöseb cikkek ebböl a rovatból:
|
Povezani članci
levi - box1
levi - box2
Custom HTML advanced (JTricks.com)
![]() |
Legfrissebb
Gledajte, ljudi Sulejmana...Da ne bude zabune, svako je vlastan da ... |
Лихт: Спречавање имиграције било би пропаст ЕвропеСви који имају трајно пребивалиште на територији једне ... |
Declaració de Subotica per a la preservació del teixit històric de la ciutatDoctora en Arquitectura/Historiadora de l'Art, Subotica, aviktorija@hotmail.com/ ... |
The Subotica Declaration for Preserving Urban Historic FabricSubotica (Szabadka in Hungárián) maintains a rich Art ... |
Story
Tiha noć, sveta noć** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav... |
Subotica na markama** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom... |
Szüreti szabályokElmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés... |
A kertészsor sor(s)aKertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb... |
Relax
HatékonyságEgy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn... |
E, to kod nas ne možeDogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj... |
A helyes táplálkozásrólMi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé... |
Policajac kaznio policajca - samog sebePrema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst... |
© 2009. DIURNARIUS
Impressum















Pozdravljajući učesnike skupa, članica Gradskog veća, Suzana Dulić, u čijem je resoru i zaštita životne sredine, istakla je da je Ludaš biser grada, te da lokalna samouprava mora pojačati aktivnosti na njegovoj zaštiti. U tok kontekstu pomenula je studiju na kojoj se radi, čija bi realizacija omogućila odvođenje otpadnih voda mimo jezera. Istovremeno je ocenila da je udruženje koje je organizovalo skup, zajedno sa stanovnicima koji žive oko jezera, pokazalo primer kako se može živeti sa jezerom, sa prirodom... Prema njenim rečima, grad čini sve što može da zaštiti jezero, ali i država treba da stane iza tih projekata. Prioritet je, kaže ona, rešavanje problema zagađenosti jezera Palić, a kada se u tome uspe, problemi jezera Ludaš će u velikoj meri biti rešeni.
Klara Sabadoš (Szabados Klára) iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode istakla je da su se učesnici razgovora okupili da (pro)govore o problemima koje ni oni, ni pokrajinski zavod, ni javno preduzeće kom je poverena briga o jezeru, ne mogu da reše. Što se Zavoda tiče, rekla je ona, on je samo stručno telo, koje formuliše predloge, predlaže da se učini ovo ili ono, ali donošenje odluka nije u njihovoj nadležnosti.
Najmanje što bilo ko od okupljenih može da učini, ne samo ona, jer joj je to na neki način u „opisu posla", već svi, pošto je to pravo svakog građanina, jeste da kad god primete da se ne poštuju propisani režimi ponašanja oko jezera i na njemu, podnesu prijave nadležnima. To svakako neće rešiti sve probleme, ali u značajnoj meri može doprineti razvijanju svesti o potrebi da se poštuju propisane mere zaštite, rekla je ona.
Bence Mikeš (Mikes Bence) iz Javnog preduzeća „Palić-Ludaš" je u svom izlaganju istakao da u okviru svojih mogućnosti ljudi iz ove firme čine sve što mogu na planu zaštite jezera, ali da su vrlo često njihova nastojanja ograničena, u prvom redu finansijskim mogućnostima. On je okupljene upoznao sa aktivnostima na sprečavanju širenja trske i zove na pojedinim lokacijama, označavanju granica zaštićenog područja, edukaciji stanovnika, u prvom redu mlađih generacija, ocenivši da sve što preduzimaju, iako je u celini nedovoljno, ipak, makar i sporije nego šti bi želeli, donosi rezultate.
U ovom kontekstu postavljeno je i pitanje delova jezera koji su pod najvišim stepenom zaštite i u kojima nisu dozvoljene nikakve aktivnosti - jer su u ovom trenutku upravo ti delovi jezera najviše propali i najviše su ugroženi. Možda bi, pošto je to zakonski moguće uraditi, na određeno vreme trebalo promeniti režim zaštite u tim delovima jezera i preduzeti mere koje bi doprinele njihovom očuvanju.
Podsetivši na prirodne vrednosti jezera, Ištvan Hulo (Hullo István) je postavio pitanje šta se događa sa jezerom Palić, jer njegovo stanje u velikoj meri utiče na stanje jezera Ludaš. Gledamo skrštenih ruku kako se trska širi i po Palićkom i po Ludaškom jezeru i, ako se to nastavi, uskoro možemo doći u situaciju da na Ludašu nemamo ni ptica, zbog kojih je ono u velikoj meri i zaštićeno, ali ni riba u jezeru.














