Žalosna priča o škrtim financijerima

«Godinu iza nas opisao bih kao godinu punu izazova i raznih teškoća, ali i kao godinu kojom ne možemo biti potpuno nezadovoljni jer smo sve to uspjeli izdržati i privući stanoviti broj čitatelja, o čemu svjedoči i podatak da je za prvih osam mjeseci bilo oko 15.000 posjeta, a za cijelih godinu dana oko 150.000 otvorenih stranica», rekao je danas glavni urednik «Diurnariusa» Đorđe Dragojlović u povodu obilježavanja prve godišnjice ovog internetskog časopisa.

«Za nekoga je možda paradoksalno, ali najčešće otvarani tekst nije pisao profesionalni novinar, kao što ni drugi na listi najčitanijih tekstova nije pisao novinar. To znači da je zanimanje publike malo drugačije no što mi to zamišljamo i to vjerojatno govori i o tome na koji način dalje trebamo raditi», rekao je Đorđe Dragojlović.

On je, međutim, rekao kako je tek djelomice zadovoljan odzivom pripadnika nacionalnih manjina koje nisu dominantne u Subotici, iako je «Diurnarius» sve vrijeme otvoren za pisanje o problematici malih zajednica na njihovim materinjim jezicima.

«Ta je ideja izvanredno primljena kada smo s njima razgovarali, ali je realizacija daleko iza oduševljenja kada smo je izložili. Kod nekoga je djelomice tome razlog sasvim objektivne, logističke naravi; kod drugih je možda problem što nemaju osobu s kojom bi se to moglo realizirati, a nije nam cilj da mi uređujemo i punimo te stranice. Stoga tu ima još dosta prostora da se uradi, iako je četiri-pet zajednica već nešto pokrenulo, a među njima to je vrlo ozbiljno shvatila židovska zajednica», kaže glavni urednik «Diurnariusa».

Kada je riječ o odnosu i suradnji s lokalnim vlastima, Đorđe Dragojlović kaže da su do sada bili bezuspješni pokušaji da se dobiju sredstva koja bi olakšala rad internetskog magazina, te da se, bez obzira na registraciju, «Diurnarius» uredno zaobilazi kada je riječ o pozivima ili pružanju bilo koje relevantne informacije.

S tim u vezi, govoreći o budućnosti internetskih izdanja kod nas, Đorđe Dragojlović je rekao kako je to pod velikim znakom pitanja, bez obzira što je pedesetak njih registrirano kao javna glasila.

Predsjednik Upravnog odbora «Protega», u okviru kojega je «Diurnarius» i registriran kao javno glasilo, Gábor Mészáros rekao je kako je i sama Udruga prošla kroz veoma teško razdoblje, ali i da se za to vrijeme došlo do jasno definiranih programskih orijentacija.

«Riječ je o održivom urbanom razvoju, koji, s jedne strane, podrazumijeva očuvanje i graditeljskog i kulturnog nasljeđa, a s druge, istodobno i određene oblike razvoja. Mi ne želimo ići unatrag nego naprijed, ali tako što ćemo sačuvati postojeće prirodne, kulturne, mentalne, intelektualne i druge resurse za opće dobro», rekao je Gábor Mészáros.

Također, on je kao ciljeve «Protega», a unutar njega i «Diurnariusa», naveo potrebu za «sadržajnom profesionalizacijom» i kadrovskim jačanjem Udruge.

«Jedan od naših ciljeva jest da pomognemo građanima i educiramo ih da već sada živimo u društvu u kojemu i oni sami mogu utjecati na odluke koje se oko nas donose. Na žalost, to se iz razno-raznih razloga kod nas ne prakticira u dovoljnoj mjeri. To nam je na neki način i misija koja je zacrtana i novim statutom 'Protega'», rekao je Gábor Mészáros.

Na kraju, Đorđe Dragojlović je istaknuo i kako je podatak da su stranice «Diurnariusa» do sada posjetili čitatelji iz tridesetak zemalja svijeta ohrabrujući, dok je Gábor Mészáros u tom kontekstu naveo i nove momente vezane za otvaranje naše zemlje, što u projektnom pristupu europskim fondovima otvara znatno više mogućnosti nego li do sada.

(Tekst je, uz saglasnost autora i uredništva, preuzet sa sajta hrvatske redakcije Radio Subotice, gde je objavljen 2. marta 2010. godine)