| Hanuka |
| Friendship | ||||||
| Kovács Robért | ||||||
|
Od 11. decembra 2009. godine, petak uveče, ili 24. Kisleva 5770. godine, uveče do 19. decembra 2009. godine, subota predveče, ili 2. Teveta 5770. godine, predveče
Hanuka predstavlja podsećanje na ponovno posvećenje jerusalimskog Svetilišta nakon pobede Makabejaca, 165. godine pre n.e, nad helenističkom grčko-sirijskom vojskom i samovoljom, kojom su helenistički vladari hteli zabraniti versku praksu Jevreja. Vrednosti koje ovaj praznik stavlja u prvi plan su odanost i hrabrost u uslovima proganjanja, značaj religijske slobode i snaga prava da se pokori sila. U skladu s tim je i ključ haftare koja se tradicionalno čita na Šabat ovog praznika: „Ne silom, ni krepošću, nego duhom Mojim, veli Gospod nad vojskama" (Knjiga proroka Zaharije, 4:6). Na osnovu apokrifne Druge knjige Makabija (10:6) može se zaključiti da je Hanuka prvobitno predstavljala zakasnelo proslavljanje Sukota, te se zato praznuje osam dana, ali prihvaćenije objašnjenje za dužinu ovog praznika jeste legenda, na koju se prvi put nailazi u tekstu Talmuda (Šabat, 21b), u kojoj se govori kako je jedan Glavni elemenat praznovanja Hanuke jeste paljenje osam svetala tokom osam dana na osmokrakom svećnjaku, tj. na posebnoj menori koja se prema prazniku naziva hanukija. Pali se jedan plamen prve večeri, dva plamena druge i tako redom. Paljenje se vrši posebnom pomoćnom, tzv. šamaš-svećom. To se ne radi samo u sinagogi, već u svakom domu, a hanukija se postavlja blizu ulaznih vrata ili u prozor kako bi se, kako to rabini kažu: „širilo saznanje o tom čudu". Za vreme praznika jedu se testa pečena u ulju: latkes ili fanci. Deca i odrasli igraju društvenu igru gde vrtuljak (tenderli, drajdl ili sevivon) određuje ko je pobednik, a slova na njemu govore o čudu koje se desilo na tlu Erec Jisraela: Nes gadol haja po ili Nes gadol haja šam (Veliko čudo se desilo ovde - u Izraelu, ili tamo, ako nismo u Erecu). Deca se daruju, posebno kovanicama, koje lepo svetlucaju u svetlima svećnjaka. Za osam dana Hanuke u molitvama dodajemo odeljak koji govori o čudu i o poreklu praznika:
„Blagodarimo Ti za čuda, za oslobođenje, za spasenje i borbe što si ih ukazao našim precima u onim danima, u to vreme. U danima Matatije, sina Johanana, velikog sveštenika, Hašmonejca i njegovih sinova, kad je ustalo zločinačko grčko carstvo na narod tvoj, na Izrael, kako bi zaboravio Nauku Tvoju i prekršio zakone što si ih odredio, a Ti si im u Svom velikom milosrđu bio na pomoći u času bede, vodio si njihovu borbu, sudio njihov sud i osvetio njihovu osvetu. Predao si jake u ruke slabih, mnoge u ruke malobrojnih, nečiste u ruke čistih i zločince u ruke pravednih, a opake u ruke onih, koji se bavljahu Tvojom Naukom. Tvoje se veliko i sveto Ime pročulo u svetu, a narodu Svom, Izraelu, si doneo spas i oslobođenje, što ga danas slavimo. Onda su došli sinovi Tvoji u Hram Tvoj, uredili Tvoje dvorane, očistili Tvoje Svetilište i zapalili svetla u svetim dvoranama Tvojim. Tada ustanoviše ovih osam dana Hanuke, da hvalimo i slavimo Veliko Ime Tvoje!"
1. David J. Goldberg and John D. Rayner: THE JEWISH PEOPLE, Their History And Their Religion, London, 1987. 2. Rabbi Israel Méir Lau: A zsidó élet törvényei, Tel Aviv, 2000. 3. Zsidó Lexikon, Budapest, 1929.
 
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."Ujab cikkek ebböl a rovatból:
Idöseb cikkek ebböl a rovatból:
|
Povezani članci
levi - box1
levi - box2
Custom HTML advanced (JTricks.com)
![]() |
Legfrissebb
Dokle će nam Dudova šuma ostati pluća grada?Govoreći o šumama, Subotica ima ne samo njih ... |
Najlepši delovi šuma na pesku** Često se govori da mi stanovnici severne ... |
Natura i Emerald** Koncept i praksa zaštite prirode se u ... |
Još jedno umiruće panonsko jezeroKelebijsko je najstarije vodeno telo okoline grada, voda ... |
Story
Tiha noć, sveta noć** Božićna pesma Tiha noć, sveta noć, koju na božićnoj ponoćnoj misi pevaju stotine miliona vernika u svetu, proslav... |
Subotica na markama** Predstavljanje neke zemlje, kraja ili grada, ili bilo kakve znamenitosti na poštanskim markama djelatnost je kojom... |
Szüreti szabályokElmúlt a szüret ideje - ha csak valaki nem hagyta meg a fürtöket, a téli fagyokra várva, hogy ízes jeges bort kés... |
A kertészsor sor(s)aKertészettel foglalkozott az ottani lakósság, ezért is kapta a Kertészsor nevet az a házsor ami közvetlen a keleb... |
Relax
HatékonyságEgy állítólag közismert anekdota szerint egy menedzser, aki valami közbejött elfoglaltság miatt nem tudott elmenn... |
E, to kod nas ne možeDogodilo se, čitam, pre nekoliko dana, na radost (pojedinih) francuskih medija, koji nisu odoleli da ispale pokoj... |
A helyes táplálkozásrólMi már régen tudjuk, hogy a LIBATÖPÖRTYŰ növényi eredetű étel, - hiszen ki látott még húsevő libát?! De ilyen szé... |
Policajac kaznio policajca - samog sebePrema jednom od navodnih pravila koja određuju koja je vest zanimljiva za medije, a koja nije, ne predst... |
© 2009. DIURNARIUS
Impressum













Praznik zimskog perioda jeste Hanuka (ova hebrejksa reč znači posvećenje kuće ili Hrama). To je „manji" praznik - u smislu da nije neradan - i počinje 25. Kisleva. Praznik traje osam dana.
zemljani sud netaknutog, neoskrnavljenog ulja, koji su pobednici Makabejci našli po ulasku u Hram, na čudesan način trajao osam dana. Tako je košer ulje, dovoljno za jedan dan, hranilo plamenove menore osam dana.
Korišćena literatura: 














